fbpx
Kolumbovo iskrcavanje / John Vanderlyn, 1846.

NEVJEROJATNO OTKRIĆE: Neobjavljeni latinski tekst spominje američki kontinent mnogo prije Kolumba?

Autor: Zlatko Govedić

Kada su se točno i kako ljudi naselili u Sjevernoj Americi tema je koja fascinira stručnjake. Prema dosadašnjim spoznajama, talijanski istraživač i trgovac Kristofor Kolumbo (1451.-1506.) dana 12. listopada 1492. godine stupio je na tlo “Novog svijeta”. To se smatra “otkrićem Amerike”.

Međutim, nova studija drevnih dokumenata donosi neke manje poznate detalje te dugo osporavane vremenske linije.

U dokumentu koji je napisao jedan milanski fratar, datiranom oko 1345. godine, pronađeno je da sadrži ono što izgleda kao upućivanje na atlantsku obalu Sjeverne Amerike, što znači da su talijanski pomorci već bili svjesni “Novog svijeta” nekih 150 godina prije no što je Kolumbo onamo doplovio.

Marckalada ili Markland

Djelo pod naslovom “Cronica universalis” na latinskom je napisao Galvaneus Flamma i još nije objavljeno. Autor pokušava iscrpno opisati povijest čitavog svijeta, od njegova nastanka do 14. stoljeća.

“Svjedočimo prvom spominjanju američkog kontinenta, iako u embrionalnom obliku, na mediteranskom području”, kaže lingvist Paolo Chiesa sa Sveučilišta u Milanu (Italija).

Galvaneus piše o zemlji koja se zove Marckalada, zapadno od Grenlanda, koja se poklapa s regijom Markland koju spominje nekoliko islandskih izvora. Najvjerojatnije se odnosi na današnji Labrador ili Newfoundland (Kanada).

Misli se da je fratar za Marckaladu ili Markland čuo putem kontakata i informacija iz Genove. Postavlja se pitanje što je točno Kolumbo mogao očekivati ​​kada je otplovio prema zapadu 1492. godine.

Divovi i životinje

U ovom neobičnom djelu, između ostalog, piše da divovi lutaju Marckaladom, što se uklapa u druge izvještaje o toj sjevernoameričkoj regiji, kao što je Grœnlendinga saga, islandski tekst iz 13./14. stoljeća.




“Ono što odlomak o Marckaladi čini iznimnim jest njegovo zemljopisno podrijetlo: ne nordijsko područje, kao u slučaju drugih tekstova, nego sjeverna Italija. Marckalada koju opisuje Galvaneus ‘bogata je drvećem’, za razliku od šumovita Marklanda iz islandske sage, a spominju se i životinje”, piše Chiesa u studiji.

To je u suprotnosti s tadašnjim opisima drugih zemalja na sjeveru, poput Grenlanda koji je bio poznat kao “neplodno tlo”, unatoč tome što nema dokaza da su talijanski pomorci išli onamo.

Ne čini se da su se talijanski ili katalonski mornari ikada iskrcali na Islandu ili Grenlandu, ali vjerojatno su čuli priče iz tih dijelova na trgovačkim rutama, čak i ako Markland nije bio dovoljno poznat da bi ušao u tadašnje službene dokumente.

“Te su glasine bile previše neodređene da bi se pronašle dosljednosti u kartografskim ili znanstvenim prikazima”, zaključuje Chiesa.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.