Naziv ‘Halloween’ kršćanskog je podrijetla: Kako je poganski Samhain postao Blagdan svih svetih?

Popularni građanski praznik iz angloameričke kulture Halloween slavi se 31. listopada. U moderno doba postao je globalni fenomen obilježavanja strave i užasa. No njegovo je podrijetlo u keltskom poganskom blagdanu koji se zove Samhain i koji se slavi 1. studenog, što se poklapa s kršćanskom tradicijom Blagdana svih svetih.

Prije dolaska kršćanstva, Kelti su na Samhain obilježavali kraj jeseni, početak zime i tamnog dijela godine koji će trajati do početka ljeta, 1. svibnja, koji su pak nazivali Beltane.

Upravo je noć uoči Samhaina nakon dolaska kršćanstva postala popularna kao Halloween pa se u hrvatskom obično rabi pojam Noć vještica.

Prema drevnim vjerovanjima, bio je to trenutak kada su se granice između svijeta živih i mrtvih smatrale najtanjima pa duše preminulih mogu posjetiti svijet živih.

Da bi se zaštitili od zlih duhova, keltska su plemena palila vatre i nosila maske. Ljudi su se odijevali u kostime strašnih likova, ukrašavali svoje domove, rezbarili bundeve i slavili do jutra.

Crkva je s vremenom asimilirala Samhain pa se on odrazio u tri kršćanska blagdana i dva građanska praznika.

Kako je sve počelo?

Dana 13. svibnja 609. papa Bonifacije IV. (550.-615.) pretvorio je rimski hram Pantheon (hram svih bogova) u Crkvu Svete Marije od mučenika (posvećen svim svecima i mučenicima).

Tako je nastao blagdan na kojem su se slavili svi katolički sveci i mučenici. Neki povjesničari smatraju da su crkveni oci izabrali taj datum kako bi se podudario s paganskim rimskim lemurijama koje su se obilježavale 9., 11. i 13. svibnja. Posebnim noćnim obredima tada su se umirivali i tjerali negativni duhovi (lemuri ili larve).

Inače, poznato je da su irski katolici do 9. stoljeća slavili Dan svih svetih 20. travnja, možda baš zato što nisu htjeli imati ništa s vremenom kada su pogani štovali svoje pretke i duhove.

Prebacivanje na studeni

Međutim, emotivno nabijeni Samhain bio je snažno ukorijenjen u narodu, pa ga Crkva nikako nije mogla iskorijeniti. Tako se već početkom 9. stoljeća Dan svih svetih slavio 1. studenog diljem Europe.

Sablasna bića koja se javljaju u Noći vještica doista postoje! Životinjsko carstvo puno je jezivih primjera

Konačno, franački kralj i rimsko-njemački car Ljudevit I. Pobožni (778.-840.) po nalogu pape Grgura IV. (?-844.) i uz pristanak svih biskupa, godine 835. zakonski je odredio da se katolički Blagdan svih svetih ili Sisvete (latinski: Sollemnitas Omnium Sanctorum, engleski: All Saints’ Day) obilježava 1. studenog.

Kršćansko nazivlje

Kako su pogani slavili Samhain tri dana (31. listopada, 1. studenog i 2. studenog), Crkva je preuzela i taj element; pa se 1. studenog slave svi sveci (koji su kanonizirani i oni koji još nisu), dok je 2. studenog Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan.

Što se tiče 31. listopada, u katoličkim se crkvama tradicionalno održava molitveno bdijenje uoči Svih svetih (Vigil of All Saints) koje se naravno podudara s Noći vještica, a u engleskoj se tradiciji naziva All Hallows’ Eve “Navečerje Svih svetih” ili skraćeno – Halloween. Sva tri dana zajedno nazivaju se Hallowmas.

Prema tome, Halloween je pučki praznik koji doista potječe od poganskog Samhaina, ali mu je ime nastalo skraćenjem engleskog pojma All Hallows’ Eve “Navečerje svih svetih” koji su rabili kršćani, a ne pogani (hallow znači “svet”). Drugim riječima, to ne znači “Pobjeda pakla” od engleskih riječi “hell” i “win”, kako se to ponekad tumači.

‘SJENOVITA ETIKA’ NOĆI VJEŠTICA: ‘Kako nam duhovi pomažu da budemo moralniji ljudi?’

Na Sisvete katolici posjećuju i uređuju groblja te se mole za sve one duše koje su u čistilištu. Pogansko naslijeđe toliko je snažno da i dan-danas neki katolici taj blagdan nazivaju Dan mrtvih, npr. Día de Muertos u Meksiku, što nije u skladu s katoličkim naukom.

Srodni blagdani

Poljoprivredni aspekt Samhaina (kraj žetve i svinjokolja) u kršćanstvu je prebačen na Blagdan Svetog Dmitra ili Mitrovo, 26. listopada.

Poganski pak običaj klanja stoke u studenom te prevođenja mošta u mlado vino katolici su prebacili na Blagdan Svetog Martina ili Martinje koji se slavi 11. studenog, u spomen na Svetog Martina (316.-397.), biskupa u francuskom Toursu i prvog sveca koji nije bio mučenik. Danas katolici na Martinje “krste vino” i priređuju glazbene i folklorne zabave.

Osim Halloweena u angloameričkoj kulturi postoji i Dan zahvalnosti (Thanksgiving), još jedan građanski praznik na kojem obitelji izražavaju zahvalnost na bogatom urodu i obilju hrane. U SAD-u se slavi četvrtog četvrtka u studenom, a u Kanadi drugog ponedjeljka u listopadu.