Ilustracija

Nakon 40 godina stručnjaci ponovno pregledali uščuvani fosil dinosaura: ‘Njegova koža nije ono što smo mislili!’

Autor: Zlatko Govedić

Vanjski pokrov davno mrtvih stvorenja ne mogu lako ući u fosilne zapise. Zato je pronađena nevjerojatno dobro očuvana koža dinosaura mesojeda takva poslastica za stručnjake. Nova analiza otkriva složeni sloj ljuskica, klinova, trnja, izbočina i bora.

Ostaci grabežljivca bizarnog izgleda, poznatog kao karnotaur rogati abelisaurid (Carnotaurus sastrei), prvi su put otkriveni u Patagoniji 1984. godine. Tada je to bio prvi dinosaur mesojed pronađen s fosiliziranom kožom. Nigdje nije bilo ni tračka perja!

Nedostajala je samo fosilizirana koža na glavi karnotaura. No sada su znanstvenici ispravno analizirali i detaljno opisali svoje otkriće.

Za razliku od drugih, šturih opisa tragova kože, nova analiza nije pronašla dokaze da su ljuske dinosaura bile raspoređene u nepravilne redove ili da su bile različitih veličina ovisno o tome gdje su nađene na tijelu, kao što vidimo u modernih guštera. Primjerice, ljuske se ne smanjuju kako se šire niz rep. Umjesto toga, najveće ljuske pojavljuju se nasumično razbacane po prsnom košu i repu.

“Otkrili smo da je koža ovog dinosaura raznolikija nego što se prije mislilo, a sastoji se od velikih i nasumično raspoređenih stožastih klinova okruženih mrežom malih izduženih, dijamantnih ili potkružnih ljuskica”, opisuje paleontolog Christophe Hendrickx s Fakulteta prirodnoih znanosti (San Miguel de Tucumán, Argentina).

Unatoč tome što su pernati dinosauri uobičajeniji nego što smo nekad pretpostavljali, nisu sva ta pretpovijesna stvorenja razvila takve blještave ukrase. Čak ni dinosauri koji su došli iz iste grane kao i moderne ptice nisu nužno posjedovali perje. Čini se da su veliki kopneni mesojedi, poput T. rexa, doista imali ljuskavu kožu poput guštera.




Ovaj primjerak karnotaura ima najbolje očuvanu kožu od svih neptičjih teropoda, kažu istraživači. Ukupno uključuje šest fragmenata kože uzetih s vrata, ramenog pojasa, prsnog koša i repa.

Zašto je karnotaur rogati abelisaurid nekada posjedovao tako širok raspon velikih i malih ljuski, još je jedna zagonetka.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.