Najstarije poznato groblje na svijetu nije napravila naša vrsta: ‘Upravo ćemo reći svijetu’

Paleontolozi iz Južne Afrike su objavili da su pronašli najstarije poznato groblje na svijetu, koje sadrži ostatke dalekog ljudskog rođaka s malim mozgom za kojeg se prije smatralo da nije sposoban za složeno ponašanje.

Predvođeni poznatim paleoantropologom Leejem Bergerom, istraživači su u lipnju rekli da su otkrili nekoliko primjeraka Homo naledi – hominida iz kamenog doba koji se penjao po drveću – zakopanih oko 30 metara (100 stopa) ispod zemlje u sustavu špilja unutar kolijevke čovječanstva, UNESCO-ve svjetske baštine u blizini Johannesburga, javlja Science Alert.

“Ovo su najstariji pogrebi dosad zabilježeni u zapisima hominina, raniji od dokaza o pogrebima Homo sapiensa najmanje 100.000 godina”, napisali su znanstvenici u nizu radova objavljenih u eLifeu.​

Dovedeno u pitanje dosadašnje razumijevanje ljudske evolucije

Ova otkrića dovode u pitanje trenutačno razumijevanje ljudske evolucije, jer se smatra da je razvoj većih mozgova omogućio izvođenje složenih aktivnosti koje “stvaraju značenje”, kao što je pokapanje mrtvih.​

Najstariji ukopi koji su ranije otkriveni, pronađeni na Bliskom istoku i u Africi, sadržavali su ostatke Homo sapiensa – i bili su stari oko 100.000 godina.​

One koje su u Južnoj Africi pronašli Berger, čije su prethodne najave bile kontroverzne, i njegovi kolege istraživači, datiraju najmanje 200.000 godina prije.

Homo naledi

Oni također pripadaju Homo naledi, primitivnoj vrsti na raskrižju između majmuna i modernih ljudi, koji su imali mozak veličine naranče i bili su visoki oko 1,5 metara (pet stopa).

Sa zakrivljenim prstima na rukama i nogama, šakama i nogama s alatom koji su stvoreni za hodanje, vrsta koju je otkrio Berger već je preokrenula ideju da je naš evolucijski put ravna linija.

Homo naledi je dobio ime po špiljskom sustavu “Rising Star” gdje su prve kosti pronađene 2013. godine. Grobovi ovalnog oblika također su ondje pronađeni tijekom iskapanja započetih 2018.​ Rupe, za koje istraživači kažu da dokazi upućuju na to da su namjerno iskopane i zatim ispunjene kako bi prekrile tijela, sadrže najmanje pet osoba.

“Ova otkrića pokazuju da prakse ukapanja mrtvih nisu bile ograničene na H. sapiensa ili druge hominine s velikim mozgovima”, rekli su istraživači i dodali da “mjesto ukopa nije jedini znak da je Homo naledi bio sposoban za složeno emocionalno i kognitivno ponašanje”.

‘To je bilo previše za znanstvenike u to vrijeme’

Gravure koje tvore geometrijske oblike, uključujući “grubu figuru”, također su pronađene na očito namjerno zaglađenim površinama špiljskog stupa u blizini.​

“To bi značilo ne samo da ljudi nisu jedinstveni u razvoju simboličkih praksi, nego možda nisu ni izmislili takvo ponašanje”, rekao je Berger u intervjuu za AFP.

Takve izjave vjerojatno će uznemiriti neke ljude u svijetu paleontologije, gdje se 57-godišnjak već suočavao s optužbama za nedostatak znanstvene strogosti i žurbe sa zaključcima. Mnogi su se usprotivili kada je 2015. Berger, čija su ranija otkrića dobila potporu National Geographica, prvi put iznio ideju da je Homo naledi sposoban za više od onoga što sugerira veličina njegove glave.​

“To je bilo previše za znanstvenike u to vrijeme. Mislimo da je sve to povezano s ovim velikim mozgom”, rekao je.

“Upravo ćemo reći svijetu da to nije istina”, dodao je.

‘Pokop, stvaranje značenja, mogli bi imati i neljudsku povijest’

Iako zahtijevaju daljnju analizu, otkrića “mijenjaju naše razumijevanje ljudske evolucije”, napisali su istraživači.

“Pokop, stvaranje značenja, čak i ‘umjetnost’ mogli bi imati mnogo kompliciraniju, dinamičniju, neljudsku povijest nego što smo prije mislili”, rekao je Agustín Fuentes, profesor antropologije na Sveučilištu Princeton, koautor studije.

Carol Ward, antropologinja sa Sveučilišta Missouri koja nije uključena u istraživanje, rekla je da bi “ovi nalazi, ako se potvrde, bili od velike potencijalne važnosti”.

Otkriveni tragovi izvanzemaljskog svijeta pod Zemljinim plaštom: Dokazi su nedvojbeni

“Veselim se što ću saznati kako raspolaganje ostacima isključuje druga moguća objašnjenja osim namjernog ukopa, i što ću vidjeti rezultate nakon što budu provjereni stručnim pregledom”, rekla je za AFP.

Ward je također istaknuo da je rad priznao da ne može isključiti mogućnost da su oznake na zidovima mogli napraviti kasniji hominini.