Screenshot/Youtube

Muškarac pati od bizarnog poremećaja: Snimka pokazuje snažne napadaje smijeha

Autor: Zlatko Govedić

Amerikanac Scott Lotan iz Virginia Beacha (SAD) pati od nekontroliranih napadaja smijeha koji su za nj postali svakodnevica. Pogođen je stanjem poznatim kao pseudobulbarni afekt (PBA) pa Lotan čak i osnovne zadatke smatra izazovnim dok se bori s nekontroliranim napadajima smijeha, koji traju i po deset minuta.

PBA je neurološko stanje karakterizirano iznenadnim i nekontroliranim epizodama smijeha ili plača koje su nesrazmjerne emocionalnom stanju pojedinca ili vanjskim podražajima. Često se javlja u kombinaciji s drugim neurološkim stanjima kao što su multipla skleroza, traumatska ozljeda mozga ili moždani udar.

Videozapis koji bilježi Lotanovu borbu da se nosi sa simptomima, isprekidanu napadajima histeričnog smijeha koji naizgled ničim nije izazvan, naglašava poteškoće s kojima se suočavaju ljudi koji pate od PBA.

Društvena nelagoda

Unatoč njegovim naporima da kontrolira svoj smijeh, Lotanovo stanje često dovodi do nesporazuma i društvene nelagode.

“Imao sam problema da me nisu htjeli poslužiti u restoranima te sam bio zamoljen da odem jer je konobarima bilo neugodno. Mnogo puta ako odem na piće s prijateljima, netko s niskim samopoštovanjem pomislit će da mu se smijem pa će se pokušati posvađati”, kaže Amerikanac.

Za Lotana, podrijetlo njegovog stanja seže do traumatičnog događaja 2003. kada se našao na mjestu kobne prometne nesreće koja je odnijela živote i njegove majke i njegove zaručnice. Čini se da je intenzivan emocionalni nemir tog iskustva potaknuo pojavu njegovih simptoma PBA.




“Sjećam se da sam bio na mjestu događaja kako sam se smijao i policija me ispitivala. Na bdijenju i za moju majku i za moju zaručnicu, morao bih se odvojiti od svih jer bih ponekad prasnuo u smijeh”, dodaje Lotan.

Njegova priča baca svjetlo na izazove s kojima se suočavaju pojedinci koji žive s PBA, stanjem koje oni koji nisu upoznati s njegovim simptomima često ne prepoznaju i pogrešno razumiju. Unatoč napretku u razumijevanju medicine, i dalje postoji značajna potreba za većom sviješću i empatijom prema onima koji se nose sa svakodnevnim problemima koje nameće PBA.

Biohaker želi zaustaviti starenje: ‘Ovako sam izgledao prije milijunskog projekta’




Neuropatofiziologija nije razjašnjena

“Poremećaj nevoljne emocionalne ekspresije (PNEE), engl. involuntary emotional expression disorder (IEED) je sindrom disinhibicije emocionalne ekspresije karakteriziran nevoljnim, relativno stereotipnim epizodama plakanja i/ili smijanja bez vidljivog podražaja koji bi pokrenuo takav odgovor”, objašnjava tim hrvatskih psihijatara i nastavlja:

“U znanstvenoj literaturi poznat je kao pseudobulbarni afekt, emocionalna labilnost, afektivna labilnost, emocionalna inkontinencija i patološki plač ili smijeh. Javlja se kod različitih neuroloških i psihijatrijskih bolesti i stanja kao što su moždani udar, demencija, amiotrofična lateralna skleroza, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, traumatska moždana oštećenja.

Neuropatofiziologija sindroma nije razjašnjena. Pretpostavlja se da neurostrukturalno oštećenje narušava koordinaciju između doživljenih osjećaja i motorne ekspresije.

Ovaj sindrom je rijetko prepoznat u kliničkoj praksi i često se pogrešno dijagnosticira i liječi kao depresija, bipolarni afektivni poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj, poremećaj ličnosti ili parcijalna epilepsija.

Liječenje je za sada simptomatsko, koriste se triciklički antidepresivi, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPPS), NMDA-agonisti. Nedavna istraživanja pokazuju da bi lijekovi koji smanjuju ekscesivnu glutamatergičnu aktivnost kao npr. dekstrometorfan hidrobromid mogli biti učinkoviti u liječenju PNEE-a”.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.