fbpx
Ilustracija: Unsplash

MLIJEČNA STAZA JE PREVELIKA? ‘Ni u jednom galaktičkom zidu nismo pronašli toliko masivnu galaktiku kao što je naša

Autor: Zlatko Govedić

Mliječna staza (Kumova slama), spiralna je galaktika u kojoj se nalazi Zemlja. Golim okom vidi se kao maglovita vrpca, ako je noć bez mjesečine i u području bez svjetlosnog zagađenja. Pojedine zvijezde mogu se razlikovati tek s pomoću teleskopa. Nagnuta je oko 60° prema ekliptici, prostire se na sjever do zviježđa Kasiopeje i južno do zviježđa Križa. Galaktičko središte nalazi se u smjeru zviježđa Strijelca i tu je ona najsvjetlija.

Mliječna staza sadržava 100 do 400 milijarda zvijezda i najmanje toliko planeta, a prostor među zvijezdama ispunjava međuzvjezdana tvar.

Ispupčenje (izbočina) središnja je sfera promjera oko 10.000 svjetlosnih godina koja okružuje jezgru. Zvijezde u ispupčenju gibaju se gotovo kružno u nasumičnim ravninama u usporedbi s galaktičkom ravninom. Tu nema plina i prašine, ni mladih zvijezda.


Disk je ispunjen zvijezdama i međuzvjezdanom tvari, nema oštar rub, već koncentracija zvijezda opada s udaljenošću od središta. Promjer diska iznosi oko 100.000 svjetlosnih godina, ali mu je debljina do 4000 svjetlosnih godina. U njem se nalazi većina otvorenih zvjezdanih skupova i zvjezdanih asocijacija.

Mliječna staza ne čini se naročito posebnom galaktikom. Srednje je veličine i spiralnog oblika, s nekoliko pregiba koji upućuju na razornu prošlost.

No astronomi su upravo identificirali čudno stanje koje nikada prije nije viđeno ni u jednoj dosad proučavanoj galaktici – Mliječna je staza prevelika za svoje okruženje. Točnije, čini se da je prevelika za susjedstvo u kojem se nalazi – Mjesnom listu.

Mjesni list je obližnje ekstragalaktičko područje svemira gdje Mliječna staza i još nekoliko galaktika unutar Mjesne skupine (ili Lokalne grupe) imaju sličnu neobičnu brzinu. Mjesni list odvaja Mjesnu prazninu u jednom smjeru od Južne praznine u drugom.

Čini se da odnos između galaktika u Mjesnom listu ima snažan utjecaj na njihovo ponašanje. Izvan nje, galaktike bi postizale mnogo veće brzine.

‘Nismo očekivali ništa neobično, ali…’

Kako bi odredili učinak okoliša na galaktike oko nas, tim astronoma, predvođen Miguelom Aragónom s Nacionalnog autonomnog sveučilišta u Meksiku, proveo je analizu koristeći se simulacijama iz projekta IllustrisTNG, koji modelira fizički Svemir.




Nisu očekivali da će pronaći nešto neobično. No kada su simulirali prostor od oko milijardu svjetlosnih godina u promjeru koji sadrži milijune galaktika, pojavila se drukčija slika.

“Kada biste mogli lako vidjeti najbližih desetak velikih galaktika na nebu, vidjeli biste da sve gotovo leže na ‘prstenu’ u Mjesnom listu. To je malo značajno samo po sebi. Ono što smo nedavno otkrili je da drugi zidovi galaktika u svemiru, poput Mjesne ploče, vrlo rijetko imaju unutar sebe galaktiku koja je masivna poput Mliječne staze”, kaže astronom Joe Silk sa Sveučilišta Sorbonne (Pariz, Francuska).

Istraživanje naglašava da moramo uzeti u obzir naše mjesno okruženje kada proučavamo Mliječnu stazu, umjesto da pretpostavljamo da se naš dom nalazi na prosječan način na prosječnom mjestu u svemiru.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.