GNU

Ako Iran ne kapitulira, napast će ga Izrael, prividno protiv volje Zapada

Autor: dnevno.hr

Brookings izvještaj na svojemu kraju donosi silno zanimljivi scenarij obračunavanja s Iranom: unilateralni napad Izraela na Iran, no uz dovoljne pripreme obje nacije kako bi izgledalo da je između Izraela i Zapada došlo do razilaženja. Zvuči poznato?

Izvještaj instituta Brookings navodi kako je glavni problem Irana što mnogi “Iranski vođe će radije ciljati da izađu iz sukoba u što većoj mogućoj strateškoj prednosti i zato vjerojatno kalkuliraju da bi igranje žrtve bio njihov najbolji put do tog cilja, pa bi se mogli suzdržati od uzvratnih raketnih napada.” “Nije neizbježno da bi Iran agresivno reagirao na američku zračnu kampanju, no niti jedan američkih predsjednik ne bi trebao pretpostaviti da se to ne bi moglo dogoditi.” (str. 95)

Kao konačna opcija ostaje Izrael.

Izrael djeluje “samostalno” i “protiv” volje Zapada

Izraelska zračna kampanja protiv Irana imala bi niz važnih razlika od američke kampanje. Kao prvo Izraelske zračne snage (IAF) imaju problem preleta od Izraela do Irana. Izrael nema zračnih nosača pa njegovi zrakoplovi moraju polijetati iz izraelskih zračnih baza. Također ne posjeduje dalekometne bombardere poput B-1 ili B-2 niti flote zračnih tankera za nadomještanje goriva, sve što znači da za razliku od SAD-a, Izrael ne može izbjeći letenje kroz tuđi zračni prostor. Najizravnija ruta od Izraela do iranskog postrojenja Natanz je otprilike 1,750 kilometra kroz Jordan i Irak. Kao okupirajuća sila u Iraku, SAD su odgovorne za obranu iračkog zračnog prostora. -str. 105

Iz američke perspektive, ovo negira čitavu poantu te opcije – udaljavanje SAD-a od odgovornosti – i ugrozilo bi američke napore u Iraku, što je čini lošom opcijom u samom početku za Washington. Konačno, Izraelska negacija jordanskog zračnog prostora bi vjerojatno stvorila političke probleme za kralja Abdullaha, koji je jedan od američkih i izraelskih najbližih arapskih prijatelja u regiji. Tako je sve manje vjerojatno da će SAD dozvoliti Izraelu da preleti Irak, a zbog političkih problema malo je vjerojatno da bi Izrael preletio Jordan. -str. 106

Naravno, ovaj problem potpuno je nestao u trenutnim odgovornostima. SAD su se povukle iz Iraka zaključno s prosincem prošle godine, a kao nadomjestak Jordanu otvara se put preko Sirije. U njoj baš pogodno bjesni građanski rat, a teško je da će sirijske snage napasti izraelsku flotu koja je samo u prolazu i riskirati izraelsku vojnu odmazdu usred građanskog rata.

Čak i kada bi se taj problem izbjegao Iranci ne bi bili uvjereni da napad ne podupiru snage SAD-a. I bez očite potpore ostaje činjenica da se izraelske zračne snage sastoje od zrakoplova F-15 i F-16 koje proizvode i održavaju američke kompanije. Štoviše, oko tri milijarde dolara godišnje pomoći SAD-a održava izraelsku zračnu superiornost u regiji, što spominje i sam izvještaj (str. 106).

Sirijski građanski rat – posljednja savršena okolnost za izraelski zračni udar

Osim što isključuje mogućnost sirijskog napada na prolazeće zrakoplove, druga je bitna važnost građanskog rata u Siriji. Građanski rat priječi Hezbollah u Siriji da uzvrati Izraelu u slučaju napada na Iran što je glavna iranska prijetnja Izraelu (a ne mogući raketni protuudar iz iranskih baza). Brookings izvješće predviđa potrebu mirovnog sporazuma Izraela i Sirije (u čemu bi igru imao pritisak Washingtona – str. 109), no ova opcija je potpuno nepotrebna kada zemljom bijesni građanski rat.

Zanimljivo je da senator John McCain, poznati nam republikanski aspirant za američkog predsjednika kojemu je New York Times pripisao zaslugu za iniciranje Arapskog proljeća, poznat po zagovaranju američkih zračnih udara na Siriju kao i stajalištu da Vladimira Putina treba svrgnuti jer je nova svjetska prijetnja (“u njegovim očima vidio sam tri slova: K, G i B). Vladimir Putin vrlo je oprezan u pogledu zapadne sfere interese, a Rusija je vrlo zainteresirana za sirijska naftna polja (pa i ona Inina). Prozor za udar na Iran onda požuruje nedavni Putinov reizbor za predsjednika Rusije.

Zaključak – Brookings izvješće – nacrt za udar na Iran?

Čak je i skeptiku teško ne posumnjati u vrlo zanimljive sličnosti između scenarija i uputa izvještaja Brookings iz 2009. Događaji na svjetskoj sceni nakon njegovoj objavljivanja odigrali su se kao po nacrtu. Čak i ako su to slučajnosti ostaje činjenica da je rezoniranje i argumenti iz izvještaja vrlo objektivno (iako i hladnokrvno). Najbolje vrijeme za udar na Iran je upravo sad.

Arapsko proljeće gurnulo je arapske zemlje u tranzicijske islamističke vlasti, požudne za stranom pomoći u obnovi i razvitku te željne dokazati se neradikalnima. Iz Iraka su se nedavno povukle američke snage pa SAD više službeno ne odgovara za događaje u Iraku (iako on i dalje, bar zasad, ovisi politički i ekonomski o Washingtonu). Saudijska Arabija i Jordan u strahu su od revolucija u svojem dvorištu i strana potpora potrebnija im je više nego ikad ukoliko ne žele postati nova Libija ili Sirija. Siriju, glavnog saveznika iranskog utjecaja na Bliskom istoku proždire građanski rat koji priječi sirijsku reakciju na kršenje zračnog prostora, ali i ometa aktivnosti Hezbollaha.

Naposlijetku postoji razilaženje između Zapada i Izraela. Izrael je javno neprijateljski raspoložen prema Teheranu, upozorava na njegovu opasnost i zvecka oružjem. Zapad igra ulogu nevoljnog saveznika koji želi isprobati sve opcije prije vojne, iako je voljan gomilati snage blizu Irana kako bi demonstrirao da će braniti Izrael ili susjedne zemlje od moguće iranske agresije ako zatreba. Ako Izrael samovoljno napadne Iran, ispast će da je Zapad stvarno ili prividno izdan, a situacija je time svedena na gotov čin.

Vojna invazija Irana ipak nije vjerojatna. Iran ima 76 milijuna stanovnika, vrlo patriotski raspoloženo stanovništvo te vojsku koja se uvježbava i modernizira već desetljećima. Koliko god blizu bio nuklearnom oružju, Iran posjeduje kemijsko oružje. Pitanje cijena nafte nepotrebno je i spominjati – drugi je najveći izvoznik OPEC-a, a daleko opasniji bi bio njegov uzvrat blokiranjem Hormuškog tjesnaca od raketnog napada na Tel Aviv ili pak neku od desetaka američkih baze kojima je okružen.

Scenarij predložen u Brookings izvješću najsuvisliji je, a tek će budući događaji pokazati svjedočimo li slijeđenju nacrta iz njega. Brookings izvještaj objavljen je ovdje.

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.