Ilustracija: Wikimedia Commons

Malo je poznato da su i Srbi imali svoje nazive za mjesece u godini: Evo kako se zovu

Autor: Zlatko Govedić

Hrvatski nazivi mjeseci u godini često zbunjuju Srbe, no malo je poznato da su i oni imali slavenske nazive prije prelaska na latinske koji se koriste u većini europskih jezika. Tako su Hrvati među rijetkim europskim narodima koji se još služe vlastitim nazivima mjeseci u godini.

Dok su se slavenski narodi naseljavali na ova područja, prilagođavali su nazive mjeseci specifičnim prirodnim pojavama. Ti nazivi odražavaju prirodne procese, atmosferske pojave, klimatske karakteristike, gospodarske aktivnosti i običaje.

Primjer, prvi mjesec se zove “siječanj” zbog sječe drva u šumi, a drugi mjesec je “veljača” zbog “valjanja”, tj. nestalnih vremenskih prilika. Zbog toga su svi Slaveni dijelili slične narodne nazive za mjesece, unatoč tome što su živjeli na velikim udaljenostima jedni od drugih.

Brojni hrvatski nazivi

Nazivi mjeseci su također bili ovisni o klimatskim uvjetima, što znači da isti korijen ne označava uvijek isti mjesec. Primjerice, “lipanj” je šesti mjesec za Hrvate, dok je za Poljake sedmi jer cvjetanje lipe na jugu dolazi mjesec dana ranije nego na sjeveru Europe. Također, “listopad” je u nas deseti, a u Poljaka jedanaesti mjesec u godini.

Prema slavenskim kalendarima pronađenima u današnjoj Ukrajini znanstvenici su utvrdili da su Slaveni razvili kalendar na temelju kretanja Sunca i Mjeseca. Godina se računala od ljeta do ljeta, pa ne čudi što se u Hrvatskoj još može čuti da se nešto dogodilo “ljeta Gospodnjega” u značenju godine. Kao i danas, slavenska je godina bila podijeljena u 12 mjeseci s nazivima koji ukazuju na radove u polju ili prirodne pojave tipične za to doba godine.

Nakon prelaska na kršćanstvo i uslijed nepovezanosti hrvatskih krajeva u narodu su mjeseci dobili nove nazive.




Siječanj: svečan, svičen, sičanj, malobožićnjak, pavlovščak, prezimec, antoštak.
Veljača: svečen, veljak, svičan, veljanoć.
Ožujak: gregurjevščak, sušec, protuletnjak, lažak, marač.
Travanj: jurjevščak, traven, mali traven.
Svibanj: filipovčak, rožnjak, sviben.
Lipanj: ivanščak, klasen, rožencvet, ivanjski mesec.

Srpanj: jakopovščak, srpen, mali srpen, krišnjok, žetvenjak, krišnjok.
Kolovoz: velikomešnjak, kolovožnjak, osemnik.
Rujan: malomešnjak, rujen, jesenščak, pohust.
Listopad: miholjščak, kožaprst, desetnik, lukovščak, lučinski.
Studeni: vsesveščak, veternjak, zmiščak, katarinski, zimji.
Prosinac: velikobožičnjak, gruden, dvanajstnik.

Srpkinja prenerazila priznanjem o porodu: ’Iskreno se nadam da se ovo nije dogodilo’




Kako su glasili srpski nazivi?

Situacija kod Srba bila je dugotrajno složena, obilježena jedinstvenom mješavinom rimskih i narodnih naziva. Dok su rimski nazivi odražavali utjecaj rimske kulture i kalendara, narodni nazivi bili su duboko ukorijenjeni u svakodnevni život i poljoprivredne aktivnosti.

Siječanj je bio koložeg, a ime je dobio po loženju drva zbog hladnoće i kako bi se uvećala moć “zubatog” zimskog sunca.
Veljača se zvala sečko po sječi šuma radi drva za ogrjev.
Ožujak se zvao derikoža jer su se domaće životinje klale usliejd nestašice hrane na kraju zime.
Travanj se zvao ležitrava jer su ljudi napokon mogli ležati na travi nakon zime kada je ona bila pokrivena snijegom.
Svibanj se zvao cvetanj po cvjetanju biljaka i drveća.
Lipanj se zvao trešnjar po sazrijevanju prvih voćaka.

Srpanj se zvao žetvar jer je to bilo vrijeme za prvu žetvu.
Kolovoz se zvao gumnik jer se tada pšenica prenosila iz polja na gumno, mali horizontalni plato ograđen kamenom na kome se vršilo žito.
Rujan se zvao grozdober jer se tada bralo grožđe.
Listopad se zvao šumopad jer je lišće počinjalo opadati.
Studeni se zvao studen zbog hladnog vremena u kasnoj jeseni.
Prosinac se nazivao koledar po običaju obrednih procesija i narodnih rituala u cilju dočeka Nove godine.

Ipak, definitivan razlaz s tradicionalnim narodnim nazivima mjeseci u Srbiji dogodio se tek s prihvaćanjem gregorijanskog kalendara 1919. godine.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.