fbpx
Ilustracija

Koliko informacija stane u vidljivom svemiru? Britanski fizičar izračunao zastrašujuće golemu brojku!

Autor: Zlatko Govedić

Fizičar Melvin Vopson sa Sveučilišta u Portsmouthu (Engleska, UK) procijenio je koliko jedna elementarna čestica, poput elektrona, pohranjuje informacija o sebi. Zatim je upotrijebio taj izračun kako bi procijenio zapanjujuću količinu informacija sadržanih u cijelom vidljivom svemiru.

“Ovo je prvi put da je ovaj pristup primijenjen u mjerenju sadržaja informacija u svemiru, a on daje jasno numeričko predviđanje”, kaže Vopson.

Vopson je potom procijenio da svaka čestica u vidljivom svemiru sadrži 1509 bita informacije, koristeći se informacijskom teorijom Claudea Shanona. Ta teorija povezuje entropiju – količinu nesigurnosti u sustavu – s informacijom. Informacijski sadržaj poruke mjera je koliko je nesigurnost smanjena porukom. No različite vrste poruka imaju različite vrijednosti.

Primijenio je proračune entropije informacija na masu, naboj i spin protona, neutrona (i njihovih sastavnih kvarkova) te elektrona kako bi došao do svoje procjene koliko informacija sadrže. Zatim je, koristeći se procjenom koliko tih čestica postoji, umnožio to na cijeli svemir.

Rezultat iznosi oko:

600.000.000 000.000.000 000.000.000 000.000.000 000.000.000 000.000.000 000.000.000 000.000.000 000.000.000 (šesto milijuna milijardi milijardi milijardi milijardi milijardi milijardi milijardi milijardi) bitova informacija. To je šestica s 80 nula!

To je zapravo manje od prethodnih procjena, što je Vopson i očekivao, s obzirom na to da su prošli izračuni pokušali obuhvatiti cijeli svemir. No on je svoj izračun ograničio samo na vidljive dijelove, isključujući antičestice i sile (poput lakih bozona).

Ali ni to nije sve!

“Smatrali smo da su svi bozoni čestice sile/interakcije odgovorne za prijenos informacija, a ne za pohranu informacija. Pretpostavljamo da se informacije mogu pohraniti samo u česticama koje su stabilne i imaju masu mirovanja različitu od nule, dok bozoni interakcije/nosača sile mogu prenositi informacije samo putem valnog oblika”, objašnjava Vopson.




Također nije uključio nestabilne čestice ili antičestice, s obzirom na to da je njihov životni vijek iznimno kratak, pa je njihovo promatranje moguće samo putem umjetno stvorenih eksperimentalnih uvjeta ili teoretski. Stoga je njihov utjecaj zanemariv.

“Doduše, važno je napomenuti da se informacije mogu pohraniti i u drugim oblicima, uključujući i na površinu samog prostorvremenskoga tkiva, prema holografskom principu”, zaključuje Vopson.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.