fbpx
Foto: Dnevno

KLETVA SUMORNOG ŽIVOTA HOBOTNICA: ‘Čini se da polude neposredno prije nego što umru!’ Znanstvenici konačno otkrili ‘gumb za samouništenje’

Autor: L.B.

Hobotnice su od najranijeg života osuđene na to da budu siročad. Nakon što ženka hobotnice položi jaja, ona prestaje jesti i počinje se samoozljeđivati, trgajući sa sebe kožu i odgrizajući vrhove svojih krakova.

Dok mlada hobotnica izađe iz jajeta, majka joj je već mrtva. Nekoliko mjeseci kasnije, umrijet će i otac.

Kratak i sumoran život hobotnica već dugo fascinira znanstvenike. Godine 1944. istraživači su pretpostavili da kod hobotnica parenje nekako pritisne ‘gumb za samouništenje’, piše Science Alert.


Kolesterol i njegova uloga

Prošlo je gotovo 80 godina, ali sada ta nejasna hipoteza konačno dobiva oblik. Istraživači su nedavno otkrili da se čini da parenje mijenja nekoliko kritičnih biokemijskih puteva temeljenih na kolesterolu u različite hormone kod ženki hobotnice.

“Znamo da je kolesterol važan iz prehrambene perspektive, kao i unutar različitih signalnih sustava u tijelu”, objašnjava molekularni biolog Z. Yan Wang, koji je proveo istraživanje dok je bio na Sveučilištu u Chicagu.

“Uključen je u sve, od fleksibilnosti staničnih membrana do proizvodnje hormona stresa, ali bilo je veliko iznenađenje vidjeti da igra i ulogu u ovom procesu životnog ciklusa.”

Foto: Dnevno

Optička žlijezda

Među ljudima, neki prekursori kolesterola su toksični na visokim razinama. Genetski poremećaji koji povećavaju metabolizam kolesterola mogu stoga rezultirati ozbiljnim problemima u razvoju i ponašanju, uključujući ponavljajuće samoozljeđivanje i smetnje u hranjenju. Teški slučajevi mogu čak biti opasni po život.

Simptomi čudno podsjećaju na ženke hobotnice u njihovim posljednjim danima, što sugerira da bi istraživači mogli biti na nekom tragu.

Bile su potrebne godine da doznamo sve što danas znamo, a velikim dijelom je to zbog malog i nedovoljno cijenjenog organa koji se nalazi u hobotnici i lignji.




Godine 1977. istraživači su otkrili da optička žlijezda na neki način igra ulogu u programiranoj smrti hobotnice.

Ovaj organ je sličan organu hipofize kod ljudi. Nalazi se između očiju hobotnice i povezan je sa spolnim razvojem i starenjem glavonožaca. Kada se ukloni sa ženke hobotnice, stvorenje živi nekoliko mjeseci nakon polaganja jaja.

Tri molekule bi u konačnici mogle doprinijeti signalnim sustavima koji pokreću smrt

Znanstvenici su 2018. preuzeli ovo znanje i sekvencionirali RNA dviju optičkih žlijezda dviju ženki hobotnice u različitim fazama opadanja.




Kako se hobotnica bližila smrti, autori su primijetili višu razinu aktivnosti u nekoliko gena koji kontroliraju spolne hormone, hormone slične inzulinu i metabolizam kolesterola.

Sada, nekoliko godina kasnije, neki od istih istraživača izravno su analizirali molekule izlučene iz ovog organa i kod parenih i neparenih ženki.

Nakon parenja, čini se da optička žlijezda doista luči više spolnih hormona, hormona sličnih inzulinu i prekursora kolesterola.

Sve tri ove molekule bi u konačnici mogle doprinijeti signalnim sustavima koji pokreću smrt. Ili je možda samo nakupljanje tih molekula u tijelu hobotnice smrtonosno, kao što je slučaj kod ljudi.

Foto: Dnevno

Misteriozno ‘tajmirana’ smrt

Dok je optička žlijezda ranije bila povezana s proizvodnjom spolnih hormona kod glavonožaca, druga dva puta tek su nedavno identificirana u slijedu “samouništenja”.

U budućnosti, Wang i njezini kolege nadaju se da će pogledati dalje ‘nizvodno’, kako bi vidjeli koje su druge molekule dio ove misteriozno ‘tajmirane’ smrti.

“Ono što je upečatljivo je da [hobotnice] prolaze kroz ovu progresiju promjena gdje se čini da polude neposredno prije nego što umru”, kaže neurobiolog Clifton Ragsdale sa Sveučilišta u Chicagu.

“Možda su to dva procesa, možda tri ili četiri. Sada imamo barem tri naizgled neovisna puta do steroidnih hormona koji bi mogli objasniti mnoštvo učinaka koje te životinje pokazuju.”

Wang kaže da je posebno uzbuđena što su dva puta koja je njezin tim identificirao poznata iz drugih studija na glodavcima.

“[Sada] postoje dokazi iz naše studije da su ti putevi vjerojatno prisutni i kod hobotnica”, kaže Wang.

“Bilo je stvarno uzbudljivo vidjeti sličnost među tako različitim životinjama.”

Studija je objavljena u Current Biology.

Autor:L.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.