Bathyphysa siphonophore, Foto: ROV SuBastian / Schmidt Ocean Institute

Istraživači otkrili na desetke bizarnih morskih stvorova: Jedan svijetli u mraku

Autor: Zlatko Govedić

Međunarodni tim znanstvenika početkom je mjeseca uz obalu Čilea otkrio pravu riznicu bioraznolikosti – 50 dosad neviđenih vrsta, uključujući zmijozupke koje svijetle u mraku i neobična stvorenja koja podsjećaju na parodijsko “Leteće Špagetno Čudovište“.

Ekspedicija, koja je mapirala 78.000 km² morskog dna duž grebena Salas y Gómez u blizini Uskršnjeg otoka (Rapa Nui), otkrila je zadivljujući niz morskih životinja dosad nepoznatih znanosti. Biolog Javier Sellanes sa Sjevernog katoličkog sveučilišta (Antofagasta, Čile) tvrdi da je riječ o izvanrednim staništima i životinjskim zajednicama skrivenima u oceanskim dubinama.

Greben Salas y Gómez, dug 2900 km, sastoji se od 110 podvodnih planina koje vrve raznolikim morskim ekosustavima. Stakleni vrtovi spužvi, duboki koraljni grebeni i jedinstvena staništa podržavaju bogatu lepezu morskog života, uključujući kitove, morske kornjače i morske pse.

Nevjerojatna otkrića

Ekspedicija, koja je trajala 40 dana, bila je usredotočena na istraživanje 10 podvodnih planina i dva otoka duž grebena, s ciljem prikupljanja vitalnih podataka za proglašenje zaštićenog područja otvorenog mora prema UN-ovom Ugovoru o otvorenom moru. Sellanes naglašava hitnost zaštite tih ekološki značajnih područja, od kojih se mnoga nalaze u međunarodnim vodama i nemaju odgovarajuće mjere zaštite.

Među izvanrednim otkrićima bile su vrste kojima je bila potrebna zaštita, kao što je Bathyphysa siphonophore, prozvano leteće špagetno čudovište, iz razreda obrubnjaka (Hydrozoa). Te želatinozne lutalice, nalik na zamršenu masu pipaka, naglašavaju tajanstvenu raznolikost života koji buja u oceanskim dubinama.

Osim toga, ekspedicija je otkrila očaravajuću galaksiju Siphonophore, rođaka ‘Letećeg špageti čudovišta’, poznatog po svojoj zamršenoj mreži pipaka koja se koristi za hvatanje plijena. Ostala značajna otkrića uključivala su dubokomorsku zmajčicu, vrhunskog grabežljivca ukrašenog bioluminiscentnim značajkama, što mu omogućuje da napreduje u dubinama batipelagičke zone bez sunca.




Istraživači su otkrili i velike hobotnice, jastoge, morske zvijezde, pa čak i najdublji koralj na svijetu koji ovisi o fotosintezi.

Stavio kameru umjesto udice i spustio je u more: Ubrzo je snimio zastrašujući prizor




Ogroman ekološki značaj

Bioraznolikost koja cvjeta oko grebena Salas y Gómez pripisuje se samim podmorskim planinama koje služe kao utočišta za morski život u oceanskim dubinama. Te planine ometaju brze struje, uzrokujući da se voda bogata hranjivim tvarima s dna oceana diže prema površini, potičući širenje života.

Štoviše, podmorske planine pružaju podlogu za nepomična bića poput anemona i koralja da se usidre jer struje ispiru pijesak sa stijene. To stvara različita i vrijedna okruženja na svakom od 110 podvodnih planina grebena.

Iako su u tijeku napori da se greben Salas y Gómez proglasi zaštićenim područjem, provedbu ometa međunarodno pravo. Trenutačno su samo Čile i Palau ratificirali UN-ov Ugovor o otvorenom moru, koji od 60 zemalja zahtijeva uspostavljanje zaštićenih morskih područja u međunarodnim vodama.

Istraživači se nadaju da će njihova otkrića ojačati napore za zaštitu grebena, ako se sporazum ratificira te naglašavaju važnost upozoravanja donositelja odluka na ekološki značaj područja i jačanje strategija zaštite unutar i izvan jurisdikcijskih voda.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.