fbpx
Ilustracija: Pixabay

IMA LI ŽIVOTA NA OBLIŽNJEM EGZOPLANETU? Proksima b podsjeća na Zemlju, a već postoji plan za slanje sondi

Autor: Zlatko Govedić / 7dnevno

Jedan od najintrigantnijih nedavno otkrivenih egzoplaneta svakako je Proksima b. Nalazi se u planetarnom sustavu koji je, prema kozmičkim standardima, naš prvi susjed. Od njegova otkrića u kolovozu 2016. do danas doznali smo brojne uzbudljive činjenice, od kojih nas naročito intrigira mogućnost da je to oceanski svijet. A gdje ima vode, kao što znamo, moglo bi biti i života. Sada sve nade polažemo u moderne moćne teleskopske sustave.

Alfa Centaura od nas je udaljena 4,37 svjetlosnih godina, što je čini najbližom zvijezdom Suncu. Štoviše, triput je bliža od prve sljedeće na popisu. Zapravo, nije riječ o “zvijezdi”, nego o “zvijezdama”. Naime, Alfa Centaura zapravo je trojni zvjezdani sustav koji sačinjavaju: Alfa Centaura A, Alfa Centaura B i Proksima Centaura. Taj se sustav nalazi u zviježđu Centauru koji se vidi s južne Zemljine polutke.

Zvijezde A i B međusobno su udaljene samo 23 astronomske jedinice (aj), što je naziv za mjernu jedinicu koja odgovara udaljenosti od Sunca do Zemlje te iznosi oko 150 milijuna km. To znači da su te dvije zvijezde prilično bliske. Za usporedbu, udaljenost od Sunca do Neptuna iznosi 30 aj.


Obje su zvijezde veoma slične Suncu. Alfa Centaura A nešto je veća. Njezina je masa 1,5 puta veća od Sunčeve te sjaji žutim svjetlom. Alfa Centaura B nešto je manja od Sunca te sjaji narančastim svjetlom. Obje su zvijezde stare pet milijardi godina, dakle, tek nešto više od Sunca starog 4,5 milijardi godina.

Treća komponenta sustava, Proksima Centaura, jest crveni patuljak, mala zvijezda čija su masa i veličina desetak puta manje od Sunčeve.

Manje sunce

Njegova površinska temperatura također je niska te iznosi oko 2725 °C. Upravo je ta zvijezda najbliža Suncu. Za 27.000 godina bit će udaljena tek tri svjetlosne godine od nas. Iako nam je najbliža od svih zvijezda u svemiru, mi je ne možemo vidjeti golim okom jer ima sjaj tek 0,17% Sunčeva. Istodobno, znanstvenici su na njoj zabilježili iznenadne provale sjaja, što pripisuju povećanju magnetske aktivnosti. To se događa i na Alfa Centauri B, ali rijetko.

Ta se treća zvijezda drži podalje od svojih suputnika. Trenutno je oko 13.000 aj udaljena od binarnog para, zvijezda A i B. Zbog svoje izvanredne ekscentrične orbite, svakih 550.000 godina, Proksima Centaura približava se paru A i B na udaljenost od oko 4300 aj, što je i dalje prilično velika udaljenost. Znanstvenici pretpostavljaju da su zvijezde A i B prije više milijuna godina uhvatile Proksimu svojim gravitacijskim silama.

Zvijezda Proksima Centaura u svojoj orbiti ima nekoliko planeta, a jedan od njih zadivio je astronome. Nazvali su ga – Proksima b.

Otkriven je 2016. metodom radijalne brzine koja se temelji na činjenici da zvijezda ne ostaje potpuno nepomična kada planet kruži oko nje.




Zvijezda će se zapravo malo “njihati” zbog gravitacijskog privlačenja manjih planeta. Istraživači se koriste iznimno osjetljivim spektrografima kako bi pratili svjetlosni spektar zvijezde. Ako oko nje postoji planet, svjetlost zvijezde izgledat će malo plavo, a zatim malo crveno. Ako su ti pomaci redoviti i ponavljaju se u fiksnim intervalima od dana, mjeseci ili godina, tada je ono zasigurno uzrokovano planetarnim tijelom koje kruži oko zvijezde.

Nakon pozornog proučavanja, ispostavilo se da bi taj egzoplanet, naš najbliži planetarni susjed, mogao biti sličan Zemlji. Prema astronomima, Proksima b mogla bi imati oko 1,3 puta veću masu od Zemljine, polumjer 1,1 puta veći i veoma sličnu gustoću. Ktomu, znanstvenici također vjeruju da bi to mogao biti stjenoviti svijet, baš poput našeg.

No između Zemlje i Proksime b postoje i neke razlike. Prije svega, Proksima b od svoje matične zvijezde nalazi se na udaljenosti od svega 0,05 aj, što je dvadeset puta kraće od udaljenosti Zemlje od Sunca. Zapravo, to je bliže i od udaljenosti Merkur – Sunce, koja iznosi 0,4 aj. Naravno, postavlja se pitanje kako bi se na tom egzoplanetu onda uopće mogla nalaziti tekuća voda. Očekivali bismo da je riječ o “ognjenom paklu” poput Merkura.




Budući da je Proksima Centaura blijedi crveni patuljak, egzoplanet prima samo 60% energije koju Zemlja dobiva od Sunca. Dakle, njegova je matična zvijezda mnogo manja od Sunca. Stoga je i nastanjiva zona mnogo bliža samoj zvijezdi. To znači da bi ondje mogao postojati proteinski život.

Povoljni uvjeti

Proksima Centaura gravitacijski snažno privlači Proksimu b, a jedna strana planeta uvijek je okrenuta prema zvijezdi, baš kao što je i Mjesec u sinkronoj rotaciji oko Zemlje. Strana koja je okrenuta prema zvijezdi je, dakako, toplija. Ondje je temperatura iznad nule, što znači da bi ondje mogla postojati tekuća voda. Potvrdila su to dva klimatska modela znanstvenika sa Sveučilišta u Exeteru i Britanskog meteorološkog ureda. Zapravo, ti su modeli nadmašili i najsmjelija očekivanja te se čini da bi ondje klima mogla biti pogodna za nastanak i razvoj života.

Ipak, nemojmo brzati sa zaključcima. Proksima b mogla bi biti daleko od idiličnog svijeta za ljude. Intenzivne baklje koje izbijaju iz zvijezde mogle bi uništiti atmosferu planeta. Istina, život je veoma prilagodljiv pa je lako moguće da postoji čak i ako je bombardiran megafluksevima čestica zračenja. U svojim ranim fazama razvoja, Zemlja je također primila ogromne doze ultraljubičastih zraka, a ipak je postala dom raznim živim organizmima. Isti bi scenarij mogao biti moguć na Proksimi b. Neki astrobiolozi kažu da se čak ni inteligentni život ne može isključiti jer su izvanzemaljci možda izgradili podzemne gradove do kojih smrtonosna radijacija nije mogla doprijeti ili su se mogli sakriti od radijacije duboko u vodenim površinama. Na Zemlji postoji mnogo primjera takvih oblika života.

Koraljni polipi iznimno su dobri u neutraliziranju štetnih učinaka ultraljubičastog svjetla proizvodnjom fluorescentnih proteina koji blokiraju prekomjerno Sunčevo svjetlo. U plitkim vodama ti organizmi mogu noću svijetliti blistavo ružičasto i ljubičasto. Moguće je da će jednog dana teleskopi sljedeće generacije moći otkriti sličan sjaj u vodenim tijelima na Proksimi b.

Ako planet nema atmosferu, prosječna temperatura na njemu iznosi –40 °C. No, ako je ima, temperature bi mogle doseći 30 °C, što je dovoljno toplo za zadržavanje tekuće vode na površini.

Dugo putovanje

Problem je u tome što obližnja zvijezda još otpuhuje atmosferu planeta u svemir, no znanstvenici pretpostavljaju da je Proksima b zadržala dio atmosfere. Pogotovo ako je još u mladosti oko sebe uspjela stvoriti debeli plinski omotač. Vulkanske erupcije ili udari kometa također mogu djelomično nadoknaditi gubitak atmosfere emitiranjem plinova. Drugi prijedlog je da je Proksima b zaštićena od zračenja snažnim magnetskim poljem. Znanstvenici se nadaju da će testirati svoje teorije 39-metarskim europskim ekstremno velikim teleskopom. To je zasad sve što možemo jer, iako nam je to prvi susjed, kada bismo se onamo uputili najbržom svemirskom letjelicom koju danas imamo na raspolaganju, trebalo bi nam 165.000 godina. No imamo mi i druge resurse.

U sklopu programa “Breakthrough Starshot” poslat ćemo desetke tisuća minijaturnih svemirskih sondi mase oko 1 gram prema Alfa Centauri. U orbiti će sonde razviti ogromna solarna jedra od tanke folije dimenzija 4 x 4 m. Zemljin niz lasera usmjerit će zrake svjetlosti na jedra, što će ih ubrzavati do 20% brzine svjetlosti. U tom slučaju, sonde bi mogle doći do Alfa Centaure za samo 25 godina. Sonde će prikupiti vrijedne podatke i poslati ih na Zemlju. Kada ih dobijemo, pet godina poslije, moći ćemo vidjeti što Proksima b doista jest. Iako datum lansiranja još nije određen, nekoliko je sondi već uspješno testirano.

U međuvremenu, astronomi s Astrofizičkog opservatorija u Torinu 2019. sugerirali su postojanje još jednog planeta nazvanog – Proksima c. Njegova bi masa mogla biti sedam puta veća od Zemljine. Prema izračunima astronoma, planet se nalazi na krajnjem rubu zvjezdanog sustava te ima orbitalni period dulji od pet zemaljskih godina. Zbog velike udaljenosti od zvijezde, temperatura na Proksimi c vjerojatno je niža od –234 °C.

Nadalje, taj je planet vjerojatno okružen ogromnim prstenovima prašine i krhotina asteroida koji bi mogli biti pet puta veći od Saturnovih prstenova. No ni to nije sve! Čini se da postoji još jedan planet – Proksima d.

Nova otkrića

Njegov promjer iznosi 80% Zemljina te je jedan od najmanjih poznatih egzoplaneta. Ipak, ima masu samo četiri puta manju od Zemljine, što znači da je jako masivan pa bi morao biti stjenovit. Taj se egzoplanet nalazi na oko 4,3 milijuna km od Proksima Centaure, što je deset puta bliže od udaljenosti od Merkura do Sunca. Stoga godina dana ondje traje samo pet dana. Iako se čini da je taj planet previše blizu svoje matične zvijezde, nije nemoguće da bi ispod površine mogli postojati mikroorganizmi.

Čovječanstvo danas uistinu živi u veoma zanimljivom vremenu. Kada ćemo doći do najvećeg otkrića u povijesti, čini se da je sada samo pitanje vremena.

Autor:Zlatko Govedić / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.