Wikimedia Commons

I DANAS BI JE TEŠKO IZGRADILI: Sve teorije gradnje Keopsove piramide koja zaokuplja znanstvenike i istraživače

Autor: Zlatko Govedić / 7Dnevno

Nađemo li se ispred 140 metara visoke Keopsove piramide u Gizi u Egiptu, ni danas, 4600 godina od izgradnje, ne možemo se ne zapitati kako je, pobogu, izgradnja takvog objekta drevnim Egipćanima pošla za rukom? Stručnjaci vjeruju da je piramidu gradilo oko sto tisuća ljudi, i to punih dvadeset godina. Piramida se, naime, sastoji od oko 2,300.000 kamenih blokova, od kojih je svaki visok dva metra i težak oko dvije tone! Blokovi vapnenca i granita vađeni su iz kamenoloma na lijevoj obali Nila i dopremani čamcima niz rijeku. Zato egiptolozi smatraju da se to moglo raditi jedino u proljeće, kada se Nil izlijevao, te da je stoga trebalo dvadeset godina i oko pola milijuna plovidbi da se donese potrebna količina kamena.

Najraširenija teorija kaže da su kameni blokovi podizani drvenim strojevima od tla do prvog reda, pa s prvog reda na drugi i tako sve do vrha. Druga pak teorija kaže da su kameni blokovi vučeni po umjetno napravljenoj padini. Zanimljiva je i teorija arhitekta Jean-Pierrea Houdina (69) koji je ustvrdio da su drevni Egipćani Keopsovu piramidu sagradili uz pomoć spiralnih tračnica podignutih unutar prostora predviđenog za gradnju.

Američki spisatelj i fotoreporter Will Hart (74) iz Las Vegasa (Nevada, SAD) navodi kako ga je tijekom njegovih trideset godina istraživanja zagonetki drevnih civilizacija često zbunjivalo kako ljudi reagiraju na prebacivanje kiklopskih kamenih blokova preko velikih razdaljina ili podizanje istih u zrak. Inače, Hart već 52 godine proučava NLO-e i povijesne misterije, a najpoznatiji je po knjigama “The Genesis Race” (2003.) i “Ancient Alien Ancestors” (2017.).

(VIDEO) Imamo li napokon odgovor na tajanstveni fosil? Kome je pripadalo ovo divovsko jaje?

Temeljni problem

“Prije sto pedeset godina većina je ljudi živjela na farmama u ruralnim područjima te su često morali tegliti sijeno, drva ili nešto slično. Znali su što znači napraviti balu od tone sijena i podići sto pedeset kilograma težak balvan ili komad stijene. No danas strojevi obavljaju sve te poslove podizanja i prevoženja velikih tereta, a mi smo izgubili perspektivu. Nedavno sam s prijateljem razgovarao o tim pitanjima i pokušao mu objasniti zašto Egipćani nisu mogli izgraditi Veliku piramidu primitivnim oruđem i tehnikama. Bio je skeptičan, sve dok se nije sjetio jednog događaja koji je brzo promijenio njegov stav. Rekao sam mu da bih bio spreman priznati da su graditelji mogli rukovati milijunima blokova od dvije i pol tone ako on riješi problem megalita od sedamdeset tona postavljenih iznad Kraljeve odaje. U glavi mu se upalila lampica. Odjednom mi je počeo živo pričati kako su on i skupina prijatelja morali pomaknuti težak stol za biljar. Zauzeli su položaje oko stola, rame uz rame, i krenuli na dani znak. Veoma su se iznenadili kad se stol za bilijar nije pomaknuo; nisu ga uspjeli podići ni za jedan centimetar. Shvatio je što sam želio reći”, navodi Hart.

Hart nije jedini autor koji smatra da se blok granita od sedamdeset tona nije mogao podići iz kamenoloma i postaviti na kola samo ljudskom snagom. Štoviše, problem postaje eksponencijalno veći kada uzmemo u obzir da su se blokovi od sto tona podizali i postavljali više od šest metara iznad tla u hramu Sfinge. Kako je granit veoma gust, šest metara dug blok može težiti i sedamdeset tona. Da se oko njega uspjelo razmjestiti pedeset ljudi, to ne bi bilo dovoljno ni za podizanje bloka od deset tona.

“To je nesavladiv problem. Sve dok egiptolozi uporno tvrde da su ljudi podizali kiklopske blokove kamena samo sirovom snagom i užetom, taj će problem vapiti za rješenjem. Ostatak graditeljske formule egiptologa također je sporan, sve dok se ne riješi prva prepreka. Ako ne mogu ili ne žele dokazati da je to učinjeno onako kako oni tvrde, onda je vrijeme da se pođe dalje od osporavanja ostatka njihovih neutemeljenih teorija. Moramo odbaciti cijelu ortodoksnu kuću od karata i okrenuti leđa tzv. raspravi”, smatra Hart.

(VIDEO) NEOBIČAN FENOMEN: Hladni početak ljeta kod nas povezan je s ekstremnom vrućinom u Sibiru!

Vlažni pijesak

Nizozemski tim znanstvenika pod vodstvom prof. Daniela Bonna sa Sveučilišta Amsterdam u časopisu Phisical Review Letters u svibnju 2014. iznio je teoriju prema kojoj su robovi goleme kamene blokove prenosili pustinjom s pomoću – vlažnog pijeska!

Prema njihovim riječima, drevni Egipćani postavljali su teške kamene blokove na neku vrstu saonica koje su potom vukli po vlažnom pijesku. Štoviše, preciznim natapanjem pijeska snaga potrebna za vuču saonica može se prepoloviti. Doduše, za Bonnovu teoriju postoje i arheološki dokazi. Na oslikanom zidu grobnice egipatskog vladara Djehutihotepa iz 1880. pr. Kr. jasno se vidi čovjek koji stoji ispred saonica i lije vodu po pijesku. “Egiptolozi su to interpretirali kao dio rituala pročišćavanja, a nikad se nije tražilo znanstveno objašnjenje”, rekao je Bonn za američke medije. Ipak, njegova teorija ne daje odgovor na temeljno pitanje dizanja blokova na visinu od 150 metara.

Will Hart je ismijao tu teoriju pričom o lokomotivi pod kojom se urušio drveni most: “Lokomotive su teške oko dvjesto tona. To su veliki, glomazni strojevi. U Egiptu i Peruu ima mnogo blokova teških poput lokomotive. Monstruozna je dizalica stigla kako bi lokomotivu izvukla iz rijeke. Zamislite da se lokomotiva postavi na golo tlo ili pijesak. Što bi se dogodilo? Odmah bi utonula u tlo! Postoji dobar razlog za postavljanje željezničkih tračnica na nasip od šljunka, a još poprijeko ispod sebe imaju pragove. Bi li nekoliko tisuća ljudi moglo vući lokomotivu po pijesku? Jako teško. Morala bi se napraviti nekakva tvrda cesta da podnese težinu i smanji golemi otpor. Kako smo vidjeli iz dosad navedenog, naše moderne autoceste mogu izdržati samo mase manje od četrdeset tona. Prosječni traktor koji vuče dvostruku prikolicu može tegliti oko dvadeset tona pa je jasno da su tereti veći od dvadeset tona doista veoma teški. Takvi su se tereti teglili diljem Egipta. Gdje su dokazi da su napravljene potrebne ceste? Ne bi mogle samo tako nestati jer bi bile napravljene od kamena i zidanih opeka”.

(VIDEO) Ova žena pije ljudsku krv: ‘Ja sam vampir star šest stoljeća!’

Mijenjali krajolik

U rujnu 2017. znanstvenici su objavili kako bi otkriće drevnog papirusa, ceremonijalnog broda i genijalnog sustava vodovoda napokon moglo rasvijetliti infrastrukturu koja je omogućila gradnju Keopsove piramide, jednoga od sedam svjetskih čuda.

Arheološka građa, naime, pokazuje kako su tisuće vještih radnika prenosile 170.000 tona vapnenca duž Nila u drvenim čamcima koji su bili povezani užadi, a mogli su se s lakoćom kretati i s velikim teretom zbog posebno konstruiranog sustava kanala koji je bio izveden do kopnene luke Wadi Al-Jarf koja je od baze piramide udaljena samo nekoliko metara. Upravo je u toj luci pronađen svitak drevnog papirusa koji je dao novi uvid u važnost i ulogu koju su imali čamci u gradnji piramide. Ispisao ga je nadglednik Merer koji je bio zadužen za tim od 40 elitnih radnika. To je ujedno jedini podatak iz prve ruke o izgradnji Velike piramide i detaljno opisuje kako su kamenja od vapnenca isporučena nizvodno od Ture do Gize. Merer opisuje kako je njegova skupina radnika bila uključena u preobrazbu krajolika, otvarajući goleme brane za preusmjeravanje vode iz Nila i usmjeravajući je do piramide kroz umjetne kanale. Sve u svemu, očito je da ni ta teorija ne objašnjava dizanje masivnih kamenih blokova.

Arheolozi Sveučilišta u Liverpoolu i Francuskog instituta za istočnjačku arheologiju u Kairu u studenome 2018. u kamenolomu u egipatskoj pustinji pronašli su postolja koja navode na zaključak da je težak posao prevoženja golemih kamenih blokova kojima su izgrađene piramide bio završen puno brže nego što se prethodno mislilo. Prema njihovim riječima, Egipćani su se koristili sofisticiranim sustavom rampe koja je bila značajno strmija nego što se prije mislilo da je uopće moguće.

“Uz pomoć sanjki koje su nosile kamene blokove i bile pričvršćene užadi, drevni su Egipćani mogli izvlačiti blokove iz kamenoloma alabastera pod strmim kutom. Postolja koja su bila postavljena s obje strane dvaju stubišta koja su okruživala središnju rampu bila su vezana užetom te su pomogla da se olakša teret radnicima prilikom izvlačenja masivnih kamenih blokova”, objasnio je francuski arheolog Yannis Gourdon (47).

Iako nema dokaza da je tako izgrađena Keopsova piramida, arheolozi tvrde da je razumno pretpostaviti da je to bilo moguće ako se u to vrijeme u Egiptu rabila navedena metoda rada.

Tko je bio Otto Skorzeny? ‘Hitlerov scarface’ tvrdio je da je ugušio Teslu i umalo ubio Tita

Misterij se nastavlja

No autor Will Hart smatra da nijedno od navedenih znanstvenih otkrića ne daje odgovor na najvažnije pitanje: “Ako netko misli da su muškarci, užad i kola podizali i teglili terete kakve naša najjača oprema jedva može podnijeti, rekao bih da je to vjerovanje pokazatelj tehnološke nepismenosti”.

Japanska tvrtka Nissan sedamdesetih je godina financirala japansku ekipu koja je kanila dokazati da imaju sve potrebno za gradnju osamnaest metara visoke makete Velike piramide, uz korištenje tradicionalnog oruđa i metoda. Egipatska je vlada bila odobrila projekt. No, prvi su poraz doživjeli u kamenolomu kada su shvatili da ne mogu isklesati kamene blokove iz stijene pa su posegli za pneumatskim čekićima. Sljedeća je neugodna situacija nastala kad su na primitivnom tegljaču pokušali prevesti blokove preko rijeke. Nisu ga mogli kontrolirati, pa su morali upotrijebiti suvremene brodove. I na suprotnoj su obali naišli na probleme. Kada su otkrili da kola tonu u pijesak, nisu ih mogli pomaknuti. Pozvali su buldožer i kamion. Posljednji su udarac dobili kad su pokušali složiti piramidu i shvatili da nisu mogli ni izbliza precizno postaviti kamene blokove, te su morali zatražiti pomoć helikoptera.

Posve poniženi, Japanci su cijeli pothvat nazvali “sramotom” i “katastrofom”.

Stoga Hart smatra da je pitanje koliko je vremena drevnim Egipćanima trebalo da izgrade veliku piramidu zapravo pogrešno! Pravo pitanje glasi: jesu li drevni Egipćani mogli izgraditi Veliku piramidu? Hartov je odgovor: “Ne uz uporabu oruđa i tehnika za koje egiptolozi tvrde da su ih rabili”.

Koja je inteligentna kultura izgradila komplekse piramida uz korištenje golemih kamenih blokova? Kako su to učinili i gdje su dokazi o korištenoj tehnologiji? Jesmo li nasljednici izvanzemaljske, a ipak ljudske DNK, koja mora razriješiti tu zagonetku prije nego što se može dalje razvijati? Ili smo naslijedili strogo zemaljsku ostavštinu “izgubljene” civilizacije? Čini se da na sva ta pitanja još neko vrijeme nećemo dobiti zadovoljavajući odgovor.

(FOTO) Arheologija potvrdila narodnu legendu: Pronađeno drevno vikinško naselje

Autor:Zlatko Govedić / 7Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.