fbpx
Ilustracija

Hrvatski biolog upozorava: ‘Negiranje evolucije velika je sramota našeg modernog društva i same civilizacije!’

Autor: Zlatko Govedić

Evolucija je znanstvena teorija o nastanku života, zakonima i putovima postupnoga razvoja živoga svijeta, od jednostavnih organizama prema složenima. U najširem smislu, evolucija je proces u kojem nizom promjena ili razvojnih stupnjeva živi organizam ili skupina organizama stječe karakteristične morfološke i fiziološke značajke. Po toj teoriji različiti tipovi životinja i biljaka potječu od drugih preegzistentnih tipova.

Ona se temelji na opsežnim promatranjima u paleontologiji, embriologiji, poredbenoj anatomiji i fiziologiji, genetici i molekularnoj biologiji. Znanstveno se oblikovala početkom 19. st., a svoj zamah dobila je pošto je britanski  prirodoslovac Charles Darwin (1809.-1882.) 24. studenog 1859. objavio svoju čuvenu knjigu “Podrijetlo vrsta“. U njoj se iznose činjenice koje su plod Darwinovih opažanja na dugim putovanjima te spoznaje da žive vrste nisu stvorene, nego su evoluirale od vrsta predaka.

“Podrijetlo vrsta” 2015. proglašeno je “najutjecajnijom akademskom knjigom u povijesti”. Povodom 162. obljetnice objavljivanja tog važnog djela, razgovarali smo s hrvatskim stručnjakom.

Prof. dr. sc. Damjan Franjević izvanredni je profesor na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Koliko smo doznali o evoluciji vrsta od Darwina do danas?

Jako jako puno! Od vremena kada je Darwin objavio svoje remek-djelo “Podrijetlo vrsta” 1859. godine, biologija je doživjela najveći procvat, razvoj i ekspanziju od svih prirodoslovnih znanosti. Sva nova otkrića i područja biologije koja su se razvila nakon objave Darwinove knjige dodatno su ojačala i učvrstila teoriju evolucije što samo govori o snazi, točnosti i ljepoti te teorije.

Zašto je teorija evolucije općeprihvaćena među biolozima?




Teorija evolucije predstavlja “ljepilo biologije”. Ako uistinu volimo i razumijemo biologiju to je nemoguće bez prihvaćanja teorije evolucije. Jednostavno rečeno, sva klasična znanstvena pitanja poput “što, kako, zašto, otkuda” u biologiju imaju izvorište i završetak u teoriji evolucije.

Bez shvaćanja i prihvaćanja mehanizama selekcije, mutacija, drifta i migracija na oblikovanje populacija i genoma, bez prihvaćanja adaptacija, specijacije i hibridizacije, da navedem samo neka od područja, teško je, tj. nemoguće razumjeti i objasniti pojave i procese u samoj biologiji na znanstveni način.

Alternativna objašnjenja o razvoju i pojavi života na Zemlji koja proizlaze iz nekih drugih područja ljudskih aktivnosti i promišljanja mogu pokušati objasniti pojave u biologiji i samu biologiju vrsta, ali onda više ne možemo govoriti o znanosti i znanstvenim tumačenjima.

Danas postoje neki marginalni otpori, ali vidimo, primjerice, u Turskoj, da se evolucija više ne poučava u školama. Koliko je to opasno?




Nepoučavanje evolucije u školama ili još isto tako pogubno prešućivanje ili krivo tumačenje teorije evolucije za mene predstavlja veliku sramotu našeg modernog društva i same civilizacije. Ako smatramo da teoriju evolucije zbog ovih ili onih apsurdnih razloga ne treba poučavati, onda ne treba poučavati ni druge znanstvene teorije poput teorije relativnosti, teorije kaosa ili kontinentalnog drifta. Proučavanjem i shvaćanjem te prihvaćanjem teorije evolucije mislim da možemo postati samo bolji i tolerantniji ljudi, što nam je, mislim, i jedan od ciljeva edukacije mladih. Spoznaja o povezanosti naše vrste s drugim vrstama i spoznaja o tome da smo i mi kao vrsta isto tako rezultat evolucije, kao i sve druge vrste, mislim da nam samo može pomoći u svim izazovima s kojima se susrećemo i susretat ćemo se kao vrsta.

Kada biste ukratko morali odgovoriti laicima koji sumnjaju u evoluciju, kako biste im ukratko odgovorili zašto je evolucija točna?

Evolucija je jedina znanstvena teorija koja znanstvenom metodologijom objašnjava razvoj života na Zemlji. Isto tako, evolucija je jedna od znanstvenih teorija koja je u proteklih gotovo 200 godina prošla uistinu minucioznu provjeru od tisuća i tisuća znanstvenika u svijetu. Dokaze evolucije nalazimo u raznim područjima, ne samo biologije, već i geologije i paleontologije. Danas isto tako imamo i mogućnost proučavanja evolucije u laboratorijskim uvjetima. Uistinu, postoji mnoštvo znanstvenih dokaza o ispravnosti teorije evolucije.

Evolucija je, najkraće rečeno, promjena osobina populacija koja se događa tijekom uzastopnih generacija. Imamo dokaze da se populacije s vremenom mijenjaju. Najpoznatiji dokazi dolaze iz fosilnog zapisa, ali oni nisu i jedini. Fosilni zapis pokazuje da su tijekom vremena populacije imale promjene koje su dovele do njihove današnje raznolikosti.

Drugi dokazi dolaze iz trenutne distribucije vrsta oko Zemlje. Jedan takav dokaz jesu razlike između vrsta na otocima u odnosu na njihove srodnike na kopnu. Dodatni dokazi su potkrijepljeni našim razumijevanjem genetike i molekularne biologije kao npr. spoznaja da svi organizmi dijeli isti genetički kod. Obrazac tog koda između vrsta odgovara srodnosti koju smo zaključili iz drugih vrsta dokaza. Nadalje, usporedba genoma vrsta također predstavlja ponovljivi eksperiment. Biolog u bilo kojem laboratoriju diljem svijeta može dobiti iste rezultate na osnovi u usporedbe DNA različitih uzoraka iste vrste.

Zbog toga većina znanstvenika vidi evoluciju kao činjenicu jer je riječ o zapažanju koje je potvrđeno mnogo puta u različitim situacijama od različitih znanstvenika s istim rezultatima. Stoga biolozi smatraju evoluciju činjenicom.

Jedan od čestih protuargumenata jest taj da ne možemo izravno promatrati evoluciju.

Znanstvenici su prikupili mnogo dokaza koji pokazuju da se organizmi razvijaju. Spoznaje koje objašnjavaju i dokazuju kako se evolucija odvija čine teoriju evolucije jednom od najčvršćih znanstvenih teorija. U biologiji ništa nema smisla osim u svjetlu evolucije.

Koja su najnovija otkrića u evolucijskoj biologiji?

Otkrića je mnoštvo, od evolucije virusa preko bakterijske evolucije do evolucije biljaka i životinja. Osobno su mi najuzbudljivija i najzanimljivija istraživanja u području evolucije hominida. Spoznaje o našim vezama i odnosima s izumrlim hominidinim vrstama te dijelovima naših genoma koji su nasljeđivani od njih. Veseli me i što su u ta istraživanja direktno uključeni i neki moji bivši studenti.

Što nam je još preostalo da otkrijemo, tj. koji su još glavni misteriji na koje tražimo odgovore?

I dalje tražimo odgovore na dva velika pitanja u biologiji i sve više i više im se približavamo: “Što je to vrsta?” i “Kako je nastao život?”, no ne bih to nazvao misterijima, već samo izazovima na koje moramo pronaći adekvatne znanstvene odgovore. Upravo postojanje novih i velikih pitanja u biologiji i evoluciji jest ono što veseli i čini znanost zanimljivom. Bi li znanost postojala da imamo apsolutne odgovore na sva pitanja?

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.