Screenshot/Youtube

Golemi stršljen napao pčele: Pogledajte genijalnu strategiju kojom su ga uništile

Autor: Zlatko Govedić

Azijski divovski stršljen (Vespa mandarinia), kukac iz porodice osa (Vespidae), reda opnokrilaca (Hymenoptera), najveći je stršljen na svijetu, koji obitava u istočnoj i južnoj Aziji. Od kraja 2019. nekoliko je puta pronađen i na sjeverozapadu Sjeverne Amerike, što je izazvalo zabrinutost da bi mogla postati invazivna vrsta.

Srećom, od studenog 2022. nije bilo potvrđenih viđenja te vrste u Sjevernoj Americi, što sugerira da je možda iskorijenjen u toj regiji. Gnijezda stvara kopanjem, kooptiranjem već postojećih tunela koje su iskopali glodavci ili zauzimanjem mjesta u blizini trulog korijenja bora.

Najviše se hrani većim kukcima, sokovima drveća i medom iz pčelinjih zajednica. Ima dužinu tijela 45 mm, raspon krila oko 75 mm i žalac dug 6 mm iz kojeg ubrizgava veliku količinu jakog otrova.

Vrućina i ugljični dioksid

Pčelari u Japanu pokušali su uvesti zapadne medonosne pčele (Apis mellifera) zbog njihove visoke produktivnosti. One nemaju urođenu obranu od stršljenova, koji mogu brzo uništiti njihove kolonije.

Iako šačica azijskih divovskih stršljenova može lako poraziti nekoordiniranu obranu kolonije zapadnih medonosnih pčela, japanska medonosna pčela (Apis cerana japonica) ima učinkovitu strategiju.

Kada stršljen izviđač locira i približi se japanskoj košnici medonosne pčele, emitira specifične feromonske signale za lov. Kad japanske medonosne pčele otkriju te feromone, oko 100 ih se okupi blizu ulaza u gnijezdo i postavi zamku, držeći ulaz otvorenim. To omogućuje stršljenu da uđe u košnicu.




Kada stršljen uđe, stotine pčela okruži ga u klupko i potpuno prekriva, sprječavajući ga da učinkovito reagira. Pčele snažno vibriraju svoje letne mišiće na gotovo isti način kao što to čine kada zagrijavaju košnicu u hladnim uvjetima. Time se temperatura u kugli podiže na kritičnu temperaturu od 46 °C.

Apokaliptični prizori šire se svijetom: Poplava stoljeća guta sve pred sobom, gradovi su pod vodom




Imaju i druge strategije

Osim toga, napori medonosnih pčela podižu razinu ugljičnog dioksida u kugli. Pčele mogu podnijeti i do 50 °C, čak i pri toj koncentraciji CO₂, ali stršljen ne može. Neke medonosne pčele doduše umiru s uljezom, slično kao što se događa kada napadaju druge uljeze svojim ubodima, ali ubijanjem stršljena izviđača sprječavaju ga da dozove pojačanje koje bi uništilo cijelu koloniju.

Detaljna istraživanja sugeriraju da grabežljivci razvijaju strategije za izbjegavanje skupih i obostrano neprofitabilnih sukoba. Umjesto toga, kada medonosne pčele otkriju stršljene u izviđaču, šalju signal “vidim te” koji obično upozorava na grabežljivca.

Druga obrana koju koristi Apis cerana je dramatično ubrzanje pri povratku u koloniju, kako bi se izbjegli napadi u zraku.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.