Foto: Guliver

Geolozi objavili veliko otkriće: Naknadni potresi traju već 200 godina nakon glavnog udara

Autor: Zlatko Govedić

Potresi koji su pogodili Sjedinjene Američke Države prije gotovo 200 godina i danas uzrokuju naknadne potrese, zaključak je nove studije međunarodnog tima znanstvenika.

Današnji učestali naknadni potresi odnose na niz potresa blizu granice Missourija i Kentuckyja između 1811. i 1812. te zasebni potres u Charlestonu, Južna Karolina, iz 1886. godine.

Jedno od područja istraživanja, poznato kao seizmičko područje New Madrid, obuhvaća današnji Memphis i okolicu doline rijeke Mississippi, dok se drugo odnosi na Charleston i obližnju obalu.

Potres u Charlestonu, 1886., Foto: U.S. Geological Survey Library

Procjena budućeg rizika

Znanstvenici ističu da seizmička aktivnost u tim relativno stabilnim dijelovima Sjeverne Amerike nije dovoljno poznata te je predmet rasprave.

Studija je koristila vremenske i prostorne parametre kako bi identificirala veze između potresa. Rezultati ukazuju na to da su otprilike 30% svih potresa od 1980. do 2016. u blizini granice Missourija i Kentuckyja, s magnitudom 2,5 ili većom, najvjerojatnije naknadni potresi tri glavna potresa koji su to područje pogodili 1811. i 1812. godine.

Oko 16% modernih potresa u Charlestonu vjerojatno su naknadni potresi nakon potresa magnitude 7 iz 1886. godine.

Razumijevanje razlike između suvremenih potresa koji su zapravo naknadni potresi starih potresa i potresa koji su neovisni novi događaji ključno je za procjenu budućeg rizika od katastrofa na tom području, čak i ako novija seizmička aktivnost uzrokuje malu ili nikakvu štetu, naglašavaju istraživači.




Zemlja bi mogla ispasti iz orbite: Apokaliptični scenarij pokazuje ranjivost Sunčeva sustava

Puzanje rasjeda?

Studiju je komentirala geofizičarka Susan Hough iz Američke geološke službe:




“U nekom smislu, ovi današnji potresi izgledaju kao naknadni potresi kad promatrate prostornu distribuciju, ali potresi se mogu tijesno grupirati iz nekoliko razloga. Jedan je da su to uistinu naknadni potresi, ali također može postojati proces puzanja rasjeda koji nije dio procesa naknadnih potresa. Točno značenje rezultata studije još je otvoreno za pitanje.

Kada se pokušava utvrditi je li potres naknadni potres, važno je razmotriti i razinu normalne seizmičke aktivnosti u regiji.

Na području gdje su manji potresi uobičajeni, nije potrebno puno vremena da se stopa naknadnih potresa smanji ispod normalne stope potresa. Niz naknadnih potresa u relativno mirnim područjima može izgledati da traje dulje jednostavno zato što ima manje normalne seizmičke aktivnosti”.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.