Letijeva lubanja Sveučilište Witwatersrand, Johannesburg, JAR

(FOTO) ‘Dijete tame’ pronađeno u uskoj mračnoj spilji: Kako je onamo dospijelo prije 240 tisuća godina?

Autor: Zlatko Govedić

U dubinama južnoafričkog spiljskog sustava Rising Star, u mračnom prolazu širokom jedva 15 cm, znanstvenici su otkrili dijelove lubanje djeteta vrste Homo naledi kojega su nazvali “Leti”. Kako je mala lubanja završila u tako udaljenom dijelu špilje je misterij, iako otkrivači sumnjaju da bi to mogao biti dokaz pokopa.

“Leti”, skraćeno od “Letimela” (“izgubljen” na jeziku Setswana), vjerojatno je živio prije 335.000 i 241.000 godina, na temelju starosti drugih ostataka pronađenih u zagonetnoj špilji. Fragmenti fosila koji pripadaju 24 osobama vrste Homo naledi nalaženi su u špiljskom sustavu od 2013. godine, kada su otkriveni prvi fosili tog ljudskog pretka u spilji Dinaledi Chamber.

Prisutnost tolikog broja pojedinaca jedne vrste u spilji je tajanstvena. Jedini način da se uđe jest okomita pukotina duga 12 m, poznata kao “The Chute”. Geolozi nisu pronašli nikakve dokaze o alternativnim ulazima u prolaze. Letijeva mala lubanja pronađena je razbacana u komadima na vapnenačkoj polici oko 80 cm iznad dna spilje.

Nema dokaza da su životinje nosile kosti H. naledi u spilju. Nema tragova ugriza ili dokaza grabežljivaca. Čini se da su kosti također spuštene u spilju. Pritom nisu pomiješane sa sedimentom ili drugim krhotinama. To otvorenom ostavlja mogućnost da su prije više od 240.000 godina ljudski preci s mozgom veličine naranče namjerno ušli u mračnu spilju nalik labirintu, možda kroz okomiti žlijeb koji se na mjestima sužava na 18 cm i onamo ostavili svoje mrtve.

Uz fosile spiljskog sustava Rising Star nisu pronađeni alati ili artefakti. Malo je znakova da su druge životinje ušle u spilje, osim dva pavijana, od kojih je barem jedan mogao biti mnogo stariji od ostataka Homo naledija.

Malena bića

Ovaj ljudski predak živio je u isto vrijeme kad i rani Homo sapiens. Njihovi očigledni prodori u spilju sugeriraju da su bili među modernim ljudima te da su ovladali upotrebom vatre za osvjetljavanje svojih istraživanja.

H. naledi hodao je uspravno, bio je visok oko 1,45 m i imao masu od oko 40 do 56 kg. Veličina lubanje pokazuje da je Letijev mozak imao volumen između 480 i 610 cm³, što je oko 90 do 95 posto volumena mozga odraslih osoba njegove vrste.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.