fbpx
Ilustracija

Fascinantna znanstvena otkrića u 2020. godini: Znamo mnogo više o drevnim civilizacijama i o vrstama koje su postojale prije nas

Autor: Zlatko Govedić / 7dnevno

Godinu iza sebe želimo zaboraviti, iako ni u novoj nema opuštanja jer nam tlo još podrhtava, a pandemija Covida-19 i dalje traje. No 2020. godinu nećemo pamtiti samo po tragedijama i promjeni načina života, nego i po fascinantnim znanstvenim otkrićima.

Najveće lanjsko znanstveno dostignuće nesumnjivo je brzi razvoj učinkovitih cjepiva protiv koronavirusa. Bilo je, međutim, otkrića i na drugim polja. Primjerice, doznali smo mnogo više o drevnim civilizacijama, kao i o vrstama koje su postojale prije nas. Krenimo redom.

Starija od Zemlje

Kraj gradića Murchinsona u državi Victoriji na jugoistoku Australije 1969. godine pao je meteoroid, što je rijedak primjerak tijela iz međuzvjezdanog svemira.

Analiza meteorita objavljena u siječnju otkrila je da je riječ o zvjezdanom prahu starom između pet i sedam milijardi godina, što znači da je taj meteorit najstariji čvrsti materijal ikad otkriven na našem planetu. Postojao je i prije nastanka našeg Sunca, Zemlje i cijelog Sunčeva sustava.




Zajednički predak

Američki geolozi sa Sveučilišta u Kaliforniji u ožujku su objavili da su u šupljikavoj morskoj stijeni iz razdoblja proterozoika u južnoj Australiji otkrili fosil životinjice koji bi se mogao opisati kao “probavni trakt oko kojeg je omotano nešto mesa”. Ubrzo su shvatili da je riječ o najstarijem poznatom “bilateralnom organizmu”, kako se nazivaju životinje koje imaju dva otvora na tijelu – usta i anus – te probavni trakt koji ih povezuje.

Riječ je o crvu nazvanom Ikaria wariootia koji je živio prije 555 milijuna godina te je imao približan oblik i veličinu zrna riže.




Prema nekim komentarima, on bi ujedno mogao biti i zajednički predak svih životinja, uključujući i ljude, što bi pak moglo biti jedno od najvećih otkrića u evolucijskoj biologiji.

Civilizacija neandertalaca

Međunarodni tim znanstvenika na lokalitetu Abri du Maras na obali rijeke Ardèche u jugoistočnoj Francuskoj u travnju je otkrio fragment vrpce ispredene trima nitima, star između 41 i 52 tisuća godina, omotan oko tankog kamenog alata.

“Otvara se novo poglavlje o neandertalcima i njihovoj sposobnosti organiziranja svog načina življenja”, rekla je Marie-Hélène Moncel iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja. To je otkriće, naime, pokazalo da su neandertalci razumjeli osnovne koncepte za izradu prediva, što im je omogućilo da proizvode vreće, prostirke, mreže, tkaninu, košare, zamke, pa čak i plovila.




Posljednji obrok 

Želudac dinosaura i dokazi o njihovoj prehrani rijetko su sačuvani u fosilnim zapisima. Međutim, u lipnju su stručnjaci Muzeja paleontologije Royal Tyrrell u kanadskoj provinciji Alberti objavili da su detaljno istražili 110 milijuna godina star fosil nodosaura, vrste oklopljenih dinosaura, i otkrili koji mu je bio posljednji obrok u životu. Pronašli su sažvakane listove paprati, nekoliko stabljika i grančica. Biljke su toliko dobro sačuvane da se mogu usporediti ​​s uzorcima današnjih.

To je otkriće dalo konačan dokaz prehrane tog velikog dinosaura.

Smeđokosi Vikinzi

Veliko istraživanje o genetici Vikinga u rujnu je odbacilo neke ustaljene pretpostavke o njihovu izgledu, podrijetlu i životnom prostoru.

Stereotipan izgled ratobornih plavokosih osvajača iz Skandinavije treba odmah zaboraviti. Prije njihove dominacije u ranom srednjem vijeku, utvrđeno je kako na skandinavskom području postoje genetske sličnosti sa stanovništvom iz Azije i južne Europe. Većina Vikinga je imala smeđu kosu, a ne svijetloplavu.

Nadalje, analizom i genetskim testiranjem ostataka 442 kostura utvrđeno je kako Vikinzi nisu bili samo Skandinavci. Na jednom vikinškom groblju u Škotskoj nisu zakopani samo Vikinzi, nego i lokalno stanovništvo. U samom početku njihovih osvajanja i širenja, u Europi je postajalo više velikih naselja izvan Skandinavije.

Ogroman koraljni greben

Australski znanstvenici pronašli su koraljni greben viši od Eiffelova tornja, šest kilometara od ruba Velikog koraljnog grebena, objavio je Schmidt Ocean Institute u listopadu, napomenuvši da je riječ o prvom takvom otkriću nakon više od sto godina.

Greben je okružen jatima riba u zdravom ekosustavu te ima oblik oštrice. Visok je gotovo 500 metara, širok 1,5 kilometara te leži 40 metara ispod površine mora.

Otkriće je napose važno jer je samo dva tjedna prije jedna druga studija pokazala da je Veliki koraljni greben izgubio više od polovice svojih koralja u posljednja tri desetljeća.

Misteriozna lubanja

Australski istraživači na arheološkome lokalitetu Drimolenu kraj Johannesburga u Južnoj Africi 20. lipnja 2018. otkrili su misterioznu humanoidnu lubanju s velikim zubima. U studenome 2020. zaključili su da fosilni ostaci stari čak dva milijuna godina pripadaju muškoj jedinki vrste Paranthropus robustus, vrsti australopitecinina koja je kao “rođačka vrsta” postojala istovremeno s čovjekovim drevnim precima.

Stručnjaci s Katedre za arheologiju Sveučilišta La Trobe u Melbournu, koji su obavili iskapanje, a potom i rekonstrukciju rijetke lubanje, zaključili su da nam ona pruža nove detalje o evoluciji čovjeka.

“Većina fosilnih ostataka podrazumijeva jedan zub, a imati ovakvo nešto doista je nevjerojatna sreća”, rekla je profesorica Angeline Leece. Prema njezinim riječima, Paranthropus robustus pojavio se, ugrubo, istodobno s našim dalekim pretkom Homo erectusom, a lubanja je pronađena u blizini kostura djeteta otkrivenog na istom lokalitetu 2015. godine.

“Ove dvije podosta različite vrste – Homo erectus s relativno velikim mozgom i malim zubima i Paranthropus robustus s malim mozgom i velikim zubima – predstavljaju dijametralno suprotne eksperimente evolucije”, ocijenila je Leece.

Iako smo mi potekli iz vrste koja je pobijedila u toj evolucijskoj utrci, znanstvenici sada mogu zaključiti da je, prema onome što nam govore fosili, prije dva milijuna bilo mnogo više pripadnika vrste Paranthropus robustus nego vrste Homo erectus.

Najstarija žvakaća

Komad žvakaće gume iz kasnog kamenog doba također je dao izvanrednu priču. Genetičari sa Sveučilišta u Kopenhagenu u prosincu su uspjeli sekvencirati genom i oralni mikrobiom posljednje osobe koja je žvakala brezinu smolu, a živjela je prije 5700 godina u današnjoj Danskoj.

Osim što su stručnjaci zaključili što je posljednje jela, bilo je to prvi put da je ljudski genetski materijal uspješno izdvojen iz nečega što nisu kosti.

Najstarija scena lova

Arheološki tim s australskoga sveučilišta Griffith u prosincu je u vapnenačkoj pećini Leang Bulu Sipong 4 u pokrajini Južni Sulawesi u Indoneziji otkrio pretpovijesni pećinski crtež scene lova širine 4,5 metara. Crtež prikazuje figure nalik na ljudske koje love svinje i bizone. Najmanje osam malih figura nalik na ljudske s kopljima ili užadi pojavljuje se sa životinjama naslikanima istodobno i istim umjetničkim stilom, koristeći istu tehniku i tamnocrveni pigment.

Autori smatraju da je uključivanje takvih mitskih stvorenja koja su dijelom ljudi, dijelom životinje mogući pokazatelj da indonezijska pećinska umjetnost obuhvaća nešto poput vjerskog promišljanja o vezama ljudi i životinja mnogo prije nego što su prvi ljudi stvarali takvu umjetnost u Europi.

Crtež je star najmanje 43.900 godina, po čemu bi mogao biti najstariji prikaz scene lova na svijetu.

‘Luda zvijer’

Tim međunarodnih istraživača koji su predvodili dr. David Krause (Denver Museum of Nature & Science) i dr. Simone Hoffmann (New York Institute of Technology) u prosincu je objavio rad o otkriću fosila adalaterija, sisavca veličine oposuma koji je živio među dinosaurima i masivnim krokodilima prije 145 do 66 milijuna godina na Madagaskaru.

Njegove bizarne osobine zbunile su paleontologe.

Nazvana “luda zvijer”, ta je čudna životinja imala više pršljenova od većine ostalih sisavaca i mišićave stražnje udove koji su ispruženi kao kod današnjih krokodila. Hrapave prednje nogama bile su joj uvučene ispod tijela. Prednji zubi bili su joj poput zečjih, a stražnji su se potpuno razlikovali od zubi bilo kojeg drugog poznatog sisavca.

Autor:Zlatko Govedić / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.