Foto: Guliver

Eksperiment zapanjio znanstvenike: ‘Metal se popravlja sam od sebe, ovo je revolucionarno’

Autor: Zlatko Govedić

Znanstvenici svjedoče samopopravku metala, do sada neviđenom fenomenu, otvarajući vrata novoj eri inženjeringa.

Tim iz Nacionalnog laboratorija Sandia i Sveučilišta Texas A&M (SAD) u srpnju je objavio studiju testiranja otpornosti metala.

Pritom je korištena posebna mikroskopska tehnika za povlačenje rubova metala 200 puta svake sekunde, promatrajući samopopravak na ultramalim razinama u komadiću platine debljine 40 nanometara u vakuumu.

Kucanje čavala nikada nije bilo zabavnije: Tvrtka u prodaju lansirala čekić u obliku banane

‘Nismo to tražili…’

Pukotine uzrokovane opisanim naporom poznate su kao zamorno oštećenje (eng. fatigue damage). Ponovljeno naprezanje i pokret uzrokuju mikroskopske pukotine koje na kraju dovode do pucanja strojeva ili konstrukcija.

Nevjerojatno je da se nakon oko 40 minuta promatranja pukotina, platina počela ponovno spajati i popravljati prije nego što je krenula u drugom smjeru.




“Ovo je bilo apsolutno zadivljujuće promatrati iz prve ruke. Nismo to tražili. Ono što smo potvrdili jest da metali imaju vlastitu intrinzičnu sposobnost prirodnog samopopravka, barem u slučaju zamornog oštećenja na nanorazini”, kaže znanstvenik za materijale Brad Boyce iz NL Sandia.

Još nije jasno kako dolazi do tog procesa i kako ga možemo iskoristiti. No, potencijal za popravak mostova, motora ili telefona bez znatnih troškova i napora mogao bi biti revolucionaran.

Ilustracija: Sandia National Laboratories

Moramo nastaviti istraživati

Još jedan obećavajući aspekt istraživanja jest to što se samopopravak događa pri sobnoj temperaturi. Metal obično zahtijeva visoke temperature da bi promijenio oblik.




Ipak, eksperiment je proveden u vakuumu. Ostaje vidjeti hoće li se isti proces događati u konvencionalnim metalima u uobičajenom okruženju.

Moguće objašnjenje uključuje proces poznat kao hladno zavarivanje pritiskom (eng. cold welding), koje se događa pri sobnoj temperaturi kada se metalne površine dovoljno približe da se njihovi atomi doslovno spoje.

“Nadam se da će ovo otkriće potaknuti istraživače materijala da otkriju zašto materijali u određenim uvjetima mogu raditi stvari koje nismo očekivali”, zaključuje fizičar Michael J. Demkowicz sa Sveučilišta Texas A&M.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.