fbpx
Ilustracija

Dugo već znamo da ekscentričnost Zemljine orbite utječe na klimu, ali sada znamo da utječe i na evoluciju!

Autor: Zlatko Govedić

Zemljina orbita nije posve stabilna kao što ljudi obično misle. Svakih 405.000 godina orbita našeg planeta rasteže se i postaje pet posto više eliptična, prije nego što se vrati na ravnomjerniju putanju.

Dugo se već zna da taj ciklus, poznat kao ekscentričnost orbite, pokreće promjene u globalnoj klimi, ali nije poznato kako točno utječe na život na Zemlji.

Novi dokazi sugeriraju da bi Zemljina fluktuirajuća orbita zapravo mogla utjecati na biološku evoluciju. Tim znanstvenika pod vodstvom paleoceanografa Luca Beauforta iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) pronašao je tragove da ekscentričnost orbite pokreće evolucijske nastanke novih vrsta, npr. fitoplanktona.

Kokolitofori su mikroskopske alge koje konzumiraju Sunčevu svjetlost i stvaraju ploče od vapnenca oko svojih mekih jednostaničnih tijela. Te vapnenačke školjke, zvane kokoliti, iznimno su rasprostranjene u našim fosilnim zapisima. Prvi put su se pojavile prije oko 215 milijuna godina tijekom gornjeg trijasa. Ti oceanski lutalice toliko su obilni da uvelike doprinose Zemljinim hranidbenim ciklusima, tako da sile koje mijenjaju njihovu prisutnost mogu imati ogroman utjecaj na planetarni ekosustav.

Beaufort i njegovi kolege izmjerili su nevjerojatnih 9 milijuna kokolita kroz 2,8 milijuna godina evolucije u Indijskom i Tihom oceanu, uz pomoć automatizirane mikroskopije s umjetnom inteligencijom. Koristeći dobro datirane morske sedimentne uzorke, uspjeli su dobiti nevjerojatno detaljnu razlučivost od oko 2000 godina.

Istraživači su bili u mogućnosti upotrijebiti raspon veličina kokolita za procjenu broja vrsta, budući da su prethodne genetske studije potvrdile da se različite vrste u obitelji kokolitofora Noelaerhabdaceae mogu razlikovati po veličini stanica.

Otkrili su da prosječna duljina kokolita slijedi redoviti ciklus u skladu s ciklusom orbitalnog ekscentriciteta od 405.000 godina. Najveća prosječna veličina kokolita pojavila se s blagim vremenskim odmakom nakon najveće ekscentričnosti. To je bilo neovisno o tome je li Zemlja proživljavala glacijalno ili interglacijalno stanje.

“U modernom oceanu najveća raznolikost fitoplanktona nalazi se u tropskom pojasu. Taj je obrazac vjerojatno povezan s visokim temperaturama i stabilnim uvjetima, dok je promet sezonskih vrsta najveći na srednjim geografskim širinama zbog jakog sezonskog temperaturnog kontrasta”, tumače Beaufort i suradnici.




Lokalni i globalni događaji

Otkrili su da se isti obrazac odražava na velikim vremenskim skalama koje su ispitivali. Kako Zemljina orbita postaje eliptičnija, godišnja doba oko njezina ekvatora postaju sve izraženija. Ti raznovrsniji uvjeti potaknuli su kokolitofore da se diverzificiraju u više vrsta.

Najnovija evolucijska faza koju je tim otkrio započela je prije oko 550.000 godina – događaj radijacije u kojem su se pojavile nove vrste Gephyrocapsa. Beaufort i suradnici potvrdili su tu interpretaciju koristeći se genetskim podacima o vrsti koja je danas živa.

Koristeći se podacima iz oba oceana, također su mogli razlikovati lokalne i globalne događaje. Štoviše, računajući stope nakupljanja mase u uzorcima sedimenta, istraživači su otkrili potencijalni utjecaj morfološki različitih vrsta na Zemljin ciklus ugljika, koji mogu modulirati i fotosintezom i proizvodnjom svojih vapnenačkih (CaCO₃) školjki.

U svjetlu novih nalaza i drugih pratećih istraživanja, Beaufort i tim sugeriraju da bi zaostajanje uočeno između ekscentriciteta orbite i promjena u klimi moglo nagovijestiti da “kokolitofori mogu pokretati promjene ciklusa ugljika, a ne samo reagirati njih”. Drugim riječima, ti sićušni mali organizmi, zajedno s drugim fitoplanktonom, mogu pomoći u promjeni klime na Zemlji kao odgovor na te orbitalne događaje.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.