Misteriozne građevine snimili na jugu Hrvatske: Iznenadili se kad su čuli o čemu se radi

Dok su proučavali konavoske međe, članovi udruge Dragodid i Suhozidna baština Konavala otkrili su neobične suhozidne oblike. Kako se ispostavilo oni svjedoče o povijesti konavoskog pčelarstva.

Ti takozvani janici, kako je pojašnjeno u prilogu HRT-ove emisije Plodovi zemlje, štitili su košnice. Također, otkriveno je i kako je ekipa u njima i pronašla starinske košnice. A neobična polukružna međa u mjestu Jagnjilo u konavoskim brdima pobudila je zanimanje mladih Konavljana.

“Dok smo išli po terenu i snimali dronom, otkrili smo polukružne forme. Nije nam bilo jasno čemu one služe i tako smo išli po selima, pitali stare ljude što je to. I onda su nam rekli da je to janik, gdje su se prije držale košnice sa pčelama kako bi se zaštitili od stada koje je okolo paslo i od jakih vjetrova. Zbog toga su se radili visoki zidovi preko dva metra”, objasnila je za HRT Anita Trojanović, predsjednica udruge Dragodid.

Prvi zabilježeni janik

“Ovo je prvi janik koji smo zabilježili. I svi ostali janici su na konavoskim brdima u ovoj formi. Dolje postoje janici odnosno strukture koje su nazivali kao janike, ali nemaju suhozide okolo, zato što, pretpostavlja se, nisu bili potrebni, a i nije bilo toliko kamena koliko ima u brdima”, izjavila je Petra Sturica, Suhozidna baština Konavala.

Za sada je zabilježeno šest janika, u kojima se i danas mogu pronaći starinske košnice, tzv. stubline.

Polarna svjetlost pojavila se nad Hrvatskom: Iznimno rijetka pojava na našem području

“Stubline su bile pokrivene s kamenim pločama, a onda još ispod kamenih ploča su bile drvene daske. Unutra su bili štapići od drijena, a vani su one napravljene od murve ili od duba i unutra su pčele radile med, stvarale saće i onda su te saće kasnije su se kidale, vadile su se noževima. Našli smo jedan nož stari u janiku”, rekla je Trojanović.

Pune košnice

Iako su janici prazni to ne vrijedi za košnice konavoskih pčelara.

Jedna od najboljih godina

“Sezona ove godine je bila stvarno dobra za konavoske pčelare. Možemo reći u posljednjih pet-šest godina jedna od najboljih godina. Nije da samo utječu pčelari i pčele na proizvodnju meda, nego i vremenski uvjeti i cijele ove nestabilnosti koje se događaju. Ove godine su bili idealni vremenski uvjeti, blaga jutra, blage noći, bez vjetrova, bez velikih oborina, odlično je bilo, stvarno odlično”, ispričao je iskusni pčelar Niko Selak.

Mladi pčelari

Zanimljivo je i to da je sve više mladih pčelara.

“Dosta sam o tome čitao prije nego što sam ih uzeo. Za početnika ima dosta posla. Svi stariji pčelari mi kažu to je lako, nije to problem, ali za početnika ima dosta posla. Dok sam čitao o tome, svašta, otvoreno leglo, zatvoreno leglo, matice, lažne matice, proučavao sam i onda kad sam ih dobio u ruke, onda je bilo – hajdemo sad sve ispočetka”, objasnio je mlađi pčelar Lukša Klaić dodajući kako su savjeti iskusnih konavoskih pčelara zlata su vrijedni.