Ilustracija

BLIŽI LI NAM SE DOISTA OPĆI POTOP? Masivno kretanje vode koja je promijenilo izgled Zemlje ima isti učinak kao danas uslijed djelovanja prirodnih sila

Autor: Zlatko Govedić / 7Dnevno

Svi znamo starozavjetnu priču o općem potopu. O njoj smo čitali još kao djeca, na nju su napisani nebrojeni komentari, skladane pjesme, snimljeni filmovi, a u javnosti i danas možemo naići na sučeljavanje teologa koji doslovno tumače Bibliju i znanstvenika koji sve objašnjavaju kao mitsku predaju čovječanstva.

Prema biblijskoj pripovijesti, u vrijeme kada je Noa imao šesto godina, Bog je uvidio ljudsku pokvarenost koja se raširila po cijeloj Zemlji pa se rastužio i odlučio poslati veliki potop da uništi neposlušan ljudski rod. Uočivši da je Noa jedini pravedan čovjek, uputio ga je da sagradi arku i okupi sebe i svoju obitelj s parom svake vrste životinja.

“Onda Jahve reče Noi: ‘Uđi ti i sva tvoja obitelj u korablju, jer sam uvidio da si ti jedini preda mnom pravedan u ovom vremenu. Uzmi sa sobom od svih čistih životinja po sedam parova: mužjaka i njegovu ženku. Isto tako od ptica nebeskih po sedam parova – mužjaka i ženku – da im se sjeme sačuva na zemlji. Jer ću do sedam dana pustiti dažd po zemlji četrdeset dana i četrdeset noći te ću istrijebiti s lica zemlje svako živo biće što sam ga načinio’. Noa učini sve kako mu je Jahve naredio. Noi bijaše šest stotina godina kad je potop došao na zemlju. I pred vodama potopnim uđu s Noom u korablju njegovi sinovi, njegova žena i žene sinova njegovih. Od čistih životinja i od životinja koje nisu čiste, od ptica, od svega što zemljom puzi, uđe po dvoje – mužjak i ženka – u korablju s Noom, kako je Bog naredio Noi. A sedmoga dana zapljušte potopne vode po zemlji” (Knjiga postanka 7:1-10).

“Pljusak je na zemlju padao četrdeset dana; vode sveudilj rasle i korablju nosile: digla se visoko iznad zemlje” (Knjiga postanka 7:17).

“Stotinu pedeset dana vladahu vode zemljom” (Knjiga postanka 7:24).

“Nakon stotinu pedeset dana vode su jenjale, a sedmoga mjeseca, sedamnaestog dana u mjesecu korablja se zaustavi na brdima Ararata. Vode su neprestano opadale do desetog mjeseca, a prvoga dana desetog mjeseca pokažu se brdski vrhunci” (Knjiga postanka 8:3-5).

Nakon povlačenja vode Noa je na Araratu sagradio oltar Bogu i prinio žrtvu. Kada je Gospodin nanjušio ugodan miris, rekao je da više nikada neće uništiti Zemlju zbog čovjeka niti će ikada više uništiti sva živa stvorenja.

I DANAS BI JE TEŠKO IZGRADILI: Sve teorije gradnje Keopsove piramide koja zaokuplja znanstvenike i istraživače

Svagdje ista priča

Mit o potopu poznaju gotovo svi narodi svijeta. Osim biblijskog, najpoznatiji su babilonski i grčki. Tako se junak Utnapištim spominje u epu o Gilgamešu. Jedini se, s obitelji i životinjama, spasio od potopa sklonivši se na lađu, po savjetu boga Ea. Nakon potopa, bog Enlil udijelio mu je besmrtnost te je živio na otoku s one strane mora smrti, na sastavcima Eufrata i Tigrisa, gdje ga je posjećivao Gilgameš.

Fragment s tom pričom, koji potječe iz 1400. pr. Kr., pronađen je kod Megida u Izraelu, što znači da je ta priča u Svetoj Zemlji bila poznata i prije dolaska Židova, jer se Jošua onamo naselio tek oko 1200. pr. Kr.

U grčkoj se mitologiji pak spominje da se Zeus toliko razgnjevio zbog prkosa Pelazga da je potopom odlučio okončati brončano doba. Deukalion, inače sin Prometeja i Pronoje, i Pira jedini su se spasili tako što su devet dana lutali na splavi nabujalim vodama. Nakon potopa Zeus im je zapovjedio da oko sebe bacaju “kosti velike majke”. Deukalion je shvatio da je “velika majka” Zemlja pa je počeo bacati kamenje. Od njegova su kamenja nastali muškarci, a od Pirina žene. Tako se obnovilo čovječanstvo.

U indijskoj mitologiji spominje se kako je Matsya, avatar boga Višnua u liku ribe, upozorio Manua, rodonačelnika čovječanstva, na predstojeću katastrofalnu poplavu pa mu je naredio da prikupi sva zrna svijeta u čamac. Kada je došlo do potopa, Manu je preživio ukrcavanjem na arku koju je Matsya izvukao na sigurno.

Slične mitove nalazimo u objema Amerikama, Africi, Oceaniji, ali i kod pretkršćanskih europskih naroda, napose Kelta i Germana.

Dakako, neki komentatori navode kako su upravo ti mitovi dokaz da je velika kataklizma pogodila svijet, dok drugi smatraju kako su svi oni samo odraz biblijskog izvještaja. Treći pak navode kako je riječ o mitu koji se proširio svijetom davno prije starozavjetnih vremena pa je biblijska priča zapravo odraz nekog pradavno izgubljenog mita.

(FOTO) Turist slučajno snimio čudovište iz Loch Nessa!? ‘Odjednom je izronilo iz vode!’

Vodeni val

Američki geolog sa Sveučilišta Columbia Walter C. Pitman (1931.-2019.) sa svojim kolegom Williamom Ryanom razvio je teoriju kojom egzaktno pokušavaju dokazati da priče o velikom potopu imaju stvarnu podlogu u fizičkim procesima koji su se odvijali na Zemlji. Njihova teorija, koja nije prihvaćena u širim znanstvenim krugovima, kaže da je za ledenog doba Crno more bilo slatkovodno jezero okruženo plodnom, gusto naseljenom zemljom.

No oko 12.000. pr. Kr., pri kraju ledenog doba, Zemlja se počela zagrijavati pa su se ogromni ledenjaci, koji su dotad prekrivali sjevernu hemisferu, počeli topiti, a oceani i mora rasti. Tako se oko 7000. pr. Kr. veliki vodeni val iz Sredozemnog mora probio kroz Bospor i sručio na današnje Crno more. Njegova je snaga bila dvjesto puta veća od Nijagarinih vodopada pa je more raslo po 15 centimetara svaki dan.

Preživjeli stanovnici prepričavali su preživljene strahote pa je tako nastao mit o potopu.

Američki protestantski autor Robert Driskell (64) jedan je od kršćanskih propovjednika koji vjeruje da se biblijska priča o potopu doista zbila.

“Jedan od dokaza jest činjenica da su morski fosili pronađeni visoko iznad razine mora na svakom kontinentu. Ti fosili su nađeni u stijenama Grand Canyona i na Himalaji. Također, postoje velika groblja fosiliziranih biljaka i životinja koje su pronađene na prostranim grobnim mjestima gdje su morale biti zatrpane veoma naglo u ogromnim sedimentnim naslagama.

Jedno od takvih groblja proteže se na 260 km sjevernog dijela Arizone do južnog dijela Nevade te pokriva područje od najmanje 27.000 četvornih kilometara. Takva groblja postoje u cijelom svijetu. Nisu formirana lokalnom poplavom, za to je trebala mnogo veća sila. Na svakom kontinentu mogu se naći slojevi sedimentnih stijena. Mnoge od tih naslaga mogu se pratiti cijelim putem preko kontinenata, čak i između kontinenata. Također, postoji mnogo primjera višeslojnih fosila. To su, na primjer, fosili mrtvih stabala, koji se prostiru vertikalno kroz nekoliko sedimentnih slojeva, dok evolucionisti tvrde da su slojevi oblikovani zasebno milijunima godina”, navodi Driskell.

FASCINANTNO OTKRIĆE! Jesu li ovo najizgledniji kandidati za izvanzemaljski život?

Katastrofalna poplava

Posebno žustro na znanstvena tumačenja okomio se slabo poznati američki autor Peter Bros, možda najpoznatiji po eseju “The Case for the Flood: Exposing the Scientific Myth of the Ice Age”. Prema njegovu mišljenju, Atlantida je bila civilizacija raširena po cijelom svijetu koja je nestala u katastrofalnoj poplavi.

“Kako su istraživači počeli donositi opise iz udaljenih krajeva svijeta, znanost se užasnula kad se počela stvarati slika planeta što su ga promijenila masivna kretanja vode, uglavnom od sjeverozapada prema jugoistoku. Sjeverozapadne strane cijelih planina nosile su ožiljke, kao da su bile izložene brzim bujicama koje su nosile šljunak i veliko kamenje. Nema sumnje da su bujice izazvale takva oštećenja jer znanost isti učinak vidi od brzih rijeka. Nadalje, na tim istim planinskim padinama također su pronađene velike nakupine naplavina, nanosi šljunka i kamenja, što je vjerojatno ostalo pošto se voda povukla. I u ovome je slučaju učinak isti kakav danas vidimo uslijed djelovanja prirodnih sila. Ti su nanosi sadržavali čak i ostatke životinja, uključujući i dlakavog mamuta, navodi Bros.

Da bi obranio mit o potopu, Bros je rekao kako ledeno doba nije ništa više od prijedloga, tj. jednog od mogućih objašnjenja stvarnosti koju vidimo.

(VIDEO/FOTO) ZVIJEZDA KOJA ŽIVI ‘NA KREDIT’: Hoćemo li uskoro gledati spektakl na nebu!?

“Znanost je vidjela dokaze o potopu opisane u Bibliji pa je stvorila ledeno doba kako bi izbjegla opasnost da mora potvrditi događaj opisan u Bibliji. Kada je ledeno doba jednom prihvaćeno kao stvarnost, jedini problem na koji je znanost naišla bila je potreba da se nađe model koji bi objasnio kako je na Zemlji došlo do tako golemih varijacija u temperaturi, što je zadatak koji zasad nije izvršila. U međuvremenu, sljedeća otkrića i dalje su potvrđivala postojanje poplava širom svijeta, odražavajući stotine mitova i predaja u kojima se potvrđivala zbiljnost poplava. Upravo u onim naplavinama koje su sadržavale kosti dlakavih mamuta i dovele do ideje o ledenom dobu nalazili su se, s ostacima egzotičnih životinja, kukci i ptice koji nikad nisu živjeli na istim mjestima te vegetacija koja nikad nije postojala ondje gdje su naplavine pronađene. Pomacima glečera nikako se ne može objasniti pojava tako raznolikog života. Bilo je kao da su se sva stvorenja, sva stabla i sva vegetacija na Zemlji našli u vrtlogu, pomiješali se, a zatim su ostavljeni ondje gdje se voda smirila. Povrh naplavina uz sjeverozapadna podnožja planinskih lanaca, takve mješavine raznih životnih oblika također su pronađene u naplavinama što su ispunjavale izolirane doline te činile cijele otoke na Arktiku, čija su “groblja” sadržavala ostatke životinja iz područja toplije klime, ali i bezbrojna debla iščupana s netaknutim korijenjem”, smjelo je izjavio Bros.

Za Noinom se arkom traga još od 7. st. pr. Kr., a ni danas ne manjka novinskih izvještaja o hvastavim pronalazačima. U očekivanju bilo kakve znanstvene potvrde, možemo se samo zamisliti nad činjenicom da je u pradavnim vremenima diljem svijeta ispripovijedana veoma slična priča o daždu koji je prekrio sve svjetsko kopno.

Ruska znanstvenica otkrila koliko smo sigurni od udara asteroida: ‘Trenutačno nemamo sredstva za zaštitu!’

Autor:Zlatko Govedić / 7Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.