planetarna maglica Mačje oko u zviježđu Zmaja / NASA

BIT ĆE TO SVEMIRSKI SPEKTAKL: Sada znamo kada će umrijeti naše Sunce i kako će to izgledati!

Autor: Zlatko Govedić

Međunarodni tim astronoma navodi da je Sunce staro oko 4,6 milijardi godina. Na temelju promatranja drugih zvijezda, predviđaju da će ono doći do kraja svog života za oko 10 milijardi godina. Usput će se štošta dogoditi. Za oko 5 milijardi godina Sunce bi se trebalo pretvoriti u crvenog diva. Jezgra zvijezde će se smanjiti, ali će se njezini vanjski slojevi proširiti do orbite Marsa, pritom zahvaćajući naš planet… ako uopće još bude postojao.

Jedno je sigurno – do tog trenutka nas više neće biti ovdje. Zapravo, čovječanstvu je ostalo još samo oko milijardu godina da pronađe drugi dom. Naime, svakih milijardu godina Sunce povećava svoj sjaj za oko 10 posto. To ne zvuči mnogo, ali to povećanje okončat će život na Zemlji. Oceani će ispariti, a površina će postati prevruća za stvaranje vode.

Predivne planetarne maglice

Ono što se pokazalo teškim za predviđanje jest što će se dogoditi nakon faze crvenog diva. Jedna studija iz 2018. računalnim je modeliranjem utvrdila kako će se naše Sunce, kao i 90 posto drugih zvijezda, najvjerojatnije smanjiti od crvenog diva u bijelog patuljka, a zatim završiti kao planetarna maglica.

“Kada zvijezda umre, izbacuje omotač plina i prašine u svemir. Taj omotač može imati čak polovicu mase zvijezde. To otkriva jezgru zvijezde koja će ubrzo ostati bez goriva te će se ugasiti i na koncu umrijeti. Samo u tom kratkom periodu koji traje oko 10.000 godina (što je u astronomskim relacijama “treptaj oka”) jezgra će osvijetliti omotač i učiniti planetarnu maglicu vidljivom. Neke su toliko svijetle da se mogu vidjeti s iznimno velikih udaljenosti, čak i s više desetaka milijuna svjetlosnih godina, gdje bi sama zvijezda bila previše slaba da bi se vidjela”, objašnjava astrofizičar Albert Zijlstra sa Sveučilišta u Manchesteru (UK), jedan od autora studije.

Planetarne maglice relativno su česte u promatranom svemiru, od kojih su najpoznatije Helix, Mačje oko, Mjehur i Prstenasta maglica. Nazivaju se “planetarne” ne zato što imaju veze s planetima, nego zato što su izgledale kao planeti kada ih je krajem 18. st. William Herschel ugledao kroz tadašnje teleskope.

Prije gotovo 30 godina astronomi su primijetili nešto neobično: Sve najsvjetlije planetarne maglice u drugim galaktikama imaju otprilike istu magnitudu (razinu sjaja). To znači da mjereći sjaj tih dalekih planetarnih maglica, astronomi mogu izračunati koliko su udaljene dotične galaktike. Podaci su pokazali da je to točno, ali modeli su bili kontradiktorni, što je zbunjivalo znanstvenike.

“Lijep rezultat”

“Stare zvijezde male mase trebale bi stvarati planetarne maglice mnogo manjeg sjaja od mladih masivnih zvijezda. To nas muči posljednjih 25 godina! Podaci govore da se od zvijezda male mase poput Sunčeve mogu dobiti svijetle planetarne maglice, dok modeli ukazuju na to da čak ni dvostruko masivnija zvijezda od Sunca ne može stvoriti svijetlu maglicu”, objašnjava Zijlstra.




Modeli iz 2018. riješili su taj problem pokazujući da je Sunce otprilike donja granica mase zvijezde koja može proizvesti vidljivu maglicu. Samo zvijezde koje su triput masivnije od Sunca stvorit će jarke planetarne maglice.

“Ovo je lijep rezultat. Ne samo da sada možemo mjeriti prisutnost zvijezda starih nekoliko milijardi godina u udaljenim galaktikama, što je iznimno teško izmjeriti, nego čak i znamo što će Sunce učiniti kad umre”, zaključuje Zijlstra.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.