Auto pregazio zmiju, a onda je uslijedio šok: Znanstvenici slučajno došli do nevjerojatnog otkrića

Prirodoslovni muzeji diljem svijeta čuvaju obilje znanja o životinjama na Zemlji. Međutim, mnoge dragocjene informacije nedostupne su genetičarima zbog formalina, kemikalije koja se često koristi za očuvanje primjeraka jer oštećuje DNK i otežava dobivanje genetskih sekvenci.

Nedavni napredak u tehnikama ekstrakcije DNK omogućio je biolozima proučavanje genetskog koda starih muzejskih primjeraka, uključujući iznimno rijetke ili čak nedavno izumrle vrste. Koristeći tu novu tehnologiju, istraživači su proučavali zmiju iz Istočnih planina Zimbabvea koju je pregazio automobil 1982. godine.

Otkrili su da je riječ o novoj vrsti.

Davno izumrla životinja vraća se u život? Prvi put u povijesti izvučen RNK iz muzejskog primjerka

Nalik kobri

Neobična zmija koja je pokazivala obrambeni stav s raširenim vratom (klobukom) nalik kobri primijećena je na imanju Cecila Rhodesa u Nyangi.

Zmija je imala neobične oznake crvene kože između svojih ljuskica, stvarajući efekt crnih točkica na crvenoj pozadini kada se raširi njen klobuk. Nijedna druga kobra u tom području nije odgovarala tom opisu.

Misterij je pobudio interes preminulog Donalda G. Broadleyja, najeminentnijeg herpetologa (stručnjaka za gmazove i vodozemce) južne Afrike. On je 1961. dobio nekoliko odrezanih zmijinih glava i identificirao misterioznu zmiju kao rinkhalsa (Hemachatus haemachatus), vrstu koja se inače nalazi samo u Južnoj Africi, Esvatiniju i Lesotu.

Nakon toga, samo nekoliko primjeraka je opaženo i izmjereno, ali krajolik je dramatično izmijenjen zbog krčenja šuma. Zimbabveanski rinkhals nije viđen u divljini od 1988. godine i vjeruje se da je izumro.

Pošto je genetski materijal zmije bio oštećen, nove metode ekstrakcije i sekvenciranja DNK omogućile su proučavanje primjerka. Studija je pokazala da predstavlja dugo izoliranu populaciju, sasvim različitu od južnih populacija rinkhalsa. Na temelju genetskih razlika, zaključeno je da je riječ o novoj vrsti, Hemachatus nyangensis, nazvanoj po Nyangi.

Istodobne evolucijske promjene

Ta vrsta rinkhalsa ima modificirane očnjake za pljuvanje otrova, iako se to ponašanje nije bilježilo u poznatim interakcijama sa ljudima. Pljuvanje otrova se čini slično bliskim rođacima pravim kobrama (Naja), od kojih su neke poznate po tome da pljuju otrov prema životinjama koje ih ugrožavaju.

Istraživači smatraju da se ta obrambena tehnika mogla razviti kao odgovor na prve hominine (naše pretke). Nakon što su se ljudi počeli koristiti alatima i hodati uspravno, postali su ozbiljna prijetnja zmijama. Razvoj pljuvanja otrova u afričkim kobrama razvio se otprilike i kada su se hominini razdvojili od čimpanzi i bonobo majmuna, dakle prije 7 milijuna godina.

Zašto su istospolni odnosi toliko česti među životinjama? Znanstvenici napokon ponudili odgovor

Studija sugerira da je treći put kada je pljuvanje otrova neovisno evoluiralo kod zmija također mogao odgovarati početku uspravnog hoda hominina.

Ne možemo nadoknaditi izumiranje

Napredak tehnologije omogućuje nam nevjerojatne uvide u drevne linije životinja, ali ne može nadoknaditi izumiranje. I dalje se nadamo da će se pronaći živa populacija Nyanga rinkhalsa.

“Moguća veza između pljuvanja otrova i naših ranijih predaka podsjeća nas da smo dio ekosustava Zemlje. Naša vlastita evolucija povezana je s evolucijom drugih životinja. Kada životinje izumru, ne gubimo samo vrstu – gubimo dio svoje povijesti s njima”, zaključuju zoolozi Tom Major sa Sveučilišta u Bournemouthu (Engleska, UK) te Axel Barlow i Wolfgang Wüster sa Sveučilišta u Bangoru (Wales, UK) u svom novom eseju.