fbpx
egzoplanet WASP-127b / Ilustracija

Astronomi prvi put snimili oblake na dalekom egzoplanetu, no priča tu ne staje: ‘Njegova orbita je nevjerojatna!’

Autor: Zlatko Govedić

Koristeći se podacima s nekoliko teleskopa, znanstvenici su otkrili oblake na egzoplanetu plinovitom divu, udaljenom oko 520 svjetlosnih godina od Zemlje. Opažanja su bila toliko detaljna da su do najveće preciznosti uspjeli razaznati i visinu oblaka i strukturu gornjih slojeva atmosfere.

Vreo i golem egzoplanet WASP-127b, otkriven 2016., kruži toliko blizu matične zvijezde WASP-127 u zviježđu Djevice, da mu godina traje samo 4,2 dana. Od Jupitera je veći 1,3 puta veću, no ima samo 0,16 puta veću masu. To znači da je njegova atmosfera plitka i osjetljiva, savršena za pokušaj analize njezina sadržaja na temelju svjetla zvijezde koje struji kroza nj.

Znanstvenici koje je vodio astronom Romain Allart sa Sveučilišta u Montréalu (Québec, Kanada) kombinirali su infracrvene podatke iz svemirskog teleskopa Hubble i optičke podatke iz instrumenta ESPRESSO na velikom zemaljskom teleskopu, kako bi mogli proučiti različite slojeve atmosfere egzoplaneta WASP-127b.

“Prvo, kao što je već otkriveno na ovoj vrsti planeta, otkrili smo prisutnost natrija, ali na mnogo nižoj nadmorskoj visini nego što smo očekivali. Drugo, u infracrvenoj zoni bili su jaki signali vodene pare, ali ne i na vidljivim valnim duljinama. Čini se da vodenu paru u nižim slojevima blokiraju oblaci koji su mutni na vidljivim valnim duljinama, ali prozirni na infracrvenim”, tumači Allart.

Znanstvenici su se koristili apsorpcijskim podacima visoke rezolucije kako bi suzili visinu oblaka na iznenađujuće nizak sloj oblaka s atmosferskim tlakom između 0,3 i 0,5 milibara.

“Ondje se događa nešto čudno”

“Još ne znamo sastav oblaka, no sigurno je da nisu sastavljeni od kapljica vode kao na Zemlji. Također smo zbunjeni zašto se natrij nalazi na neočekivanim mjestima”, dodaje Allart.

WASP-127b ne kruži samo u suprotnom smjeru od rotacije svoje zvijezde, već pod vrlo izraženim kutom, gotovo oko polova zvijezde. Smatra se da je sustav star oko 10 milijardi godina, što znači da se u tom susjedstvu definitivno događa nešto čudno.

“Takva orbita neočekivana je za ‘vrući Saturn’ u starom zvjezdanom sustavu. Možda ju je uzrokovao nepoznati suputnik”, zaključuje Allart.




Navedeno istraživanje pomoći će nam da bolje razumijemo atmosferu egzoplanetā i potražimo svjetove s gostoljubivim uvjetima za život ili čak s biosignaturama u spektrima. Također, sve smo bliže izradi vremenskih izvještaja za daleke svjetove.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.