fbpx
Ilustracija

Astronomi oduševljeni: Napokon imamo dokaz za siloviti sudar dva planeta! Jedan je ostao bez atmosfere

Autor: Zlatko Govedić

Astronomi su pronašli dokaze o sudaru dva planeta u mladom sustavu, 95 svjetlosnih godina od Zemlje. Prema njihovoj analizi, neobična prašina oko mlade, 23 milijuna godina stare, zvijezde HD 172555 posljedica je planetarnog udara toliko nasilnog da je barem djelomično ogoljela jedno od dva tijela.

“Ovo je prvi put da smo otkrili ovaj fenomen. Svi su astronomi zainteresirani za promatranje planetarnih sudara jer očekujemo da će biti uobičajeni, ali u velikoj većini sustava nismo imali dokaza. Sada imamo dodatni uvid u tu dinamiku”, kaže astronomkinja Tajana Schneiderman s MIT-a.

Kad se zvijezda formira iz nakupine prašine i plina u molekularnom oblaku, formira se ogroman disk materijala koji hrani rastuću zvijezdu. Taj disk prolazi kroz transformaciju koja vjerojatno počinje prije no što je zvijezda uopće završila formiranje, jer se fragmenti unutar njega počinju privlačiti, prvo elektrostatski, a zatim, kako tijelo akumulira masu, i gravitacijski. Sve veće i veće grude sudaraju se i spajaju, da bi na kraju dobili dovoljnu masu da se diferencirana jezgra smjesti u središte i konačno postane planet.

Ipak, ne preživljava svaki planet. Primjerice, smatra se da se jedan planet veličine Marsa sudario sa Zemljom kako bi stvorio Mjesec.

Astronomi misle da se većina planeta također ne formira tamo gdje na kraju završavaju. Umjesto toga, formiraju se negdje drugdje i migriraju u svoj konačni položaj. Ti bi pokreti uzrokovali dodatne smetnje koje bi mogle rezultirati razbijanjem. Stoga se smatra da su ti sudari prilično česta pojava tijekom formiranja planetarnog sustava. Čini se da oni igraju važnu ulogu u načinu na koji planeti rastu i konačnoj arhitekturi tog sustava.

HD 172555 dugo se smatrao neobičnom zvijezdom. Prašina koja se kovitla oko nje ima neobičan sastav i veličinu zrna: neobičnu količinu silicijeva dioksida i čvrstog silicijeva monoksida, te zrna prašine mnogo manja od prosjeka.

Sudar je bio toliko silovit da je otpuhnuo barem dio atmosfere stjenovitog planeta. To bi objasnilo ugljikov monoksid i prašinu bogatu silicijevim dioksidom.

“Od svih scenarija, to je jedini koji može objasniti sve značajke podataka. U sustavima te dobi očekujemo da će doći do planetarnih sudara. Utvrđuju se vremenski okvir, starost, morfologija i kompozicija. Jedini vjerojatan proces koji je mogao proizvesti ugljikov monoksid u tom sustavu u ovom kontekstu jest golemi planetarni sudar”, zaključuje Schneiderman.




Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.