Screenshot/X

Astronauti snimili pomrčinu Sunca iz svemira: Evo kada ćemo ju vidjeti iz Hrvatske

Autor: Zlatko Govedić

Milijuni ljudi diljem Sjeverne Amerike divili su se potpunoj pomrčini Sunca u ponedjeljak, 8. travnja,  koja je prošla od Meksika do istočne obale Kanade. Međutim, nekolicina odabranih imala je neusporediv pogled s Međunarodne svemirske postaje (MSS), koja kruži oko 400 km iznad Zemlje.

Astronauti su podijelili videosnimke pomrčine, pružajući perspektivu bez prepreka zemaljskih oblaka. Dok je za ljude na Zemlji događaj trajao koliko i pjesma na radiju, posada MSS-a uživala je u proširenom i neometanom pogledu na Mjesečevu sjenu koja je prelazila preko planeta.

NASA je pažljivo isplanirala putanju MSS-a kako bi ga savršeno pozicionirala za taj jedinstveni nebeski događaj, naglašavajući tako stratešku ulogu najdugovječnije svemirske postaje u astronomskim opažanjima.

Za dvije godine pomrčina u Europi

Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) dodatno je pridonijela iskustvu sastavljanjem animacije pomrčine koristeći snimke s geostacionarnog meteorološkog satelita.




Amerikanci takav spektakl neće vidjeti sljedeća dva desetljeća.

Međutim, 12. kolovoza 2026. potpuna pomrčina Sunca moći će se vidjeti iz dijelova Španjolske, Portugala, Islanda, Grenlanda i Rusije.

Dok se povlačenje MSS-a predviđa za 2030., NASA-ini planovi za lunarnu bazu sugeriraju mogućnost da budući istraživači Mjeseca snimaju snimke pomrčina izravno s Mjesečeve površine.




Zabilježene višestruke nesreće, a životinje ‘vrištale’: Evo kada pomrčina ‘stiže’ u Hrvatsku

Mi ćemo se još načekati

Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce. Mjesec je tada u fazi mlađaka, a Sunce se može nalaziti do 16,5° s jedne ili druge strane uzlaznog ili silaznoga Mjesečeva čvora.

Luk od 33° pokraj čvora Sunce prolazi za 34 dana, a Mjesec tada može dva puta doći u fazu mlađaka (svakih 29,53 dana). U jednoj godini moraju biti barem dvije pomrčine Sunca, a najviše ih može biti pet.

Linija čvorova zakreće se retrogradno za 19,3° godišnje, pa Sunce kroz isti čvor prolazi nakon 346,62 dana (eklipsna ili drakonistička godina).

Pomrčina Sunca može biti potpuna (totalna), prstenasta (anularna), djelomična (parcijalna) i hibridna – kada se u središnjoj fazi pomrčine zapaža kao potpuna, a izvan središnje faze kao prstenasta.

Različite vrste pomrčina nastaju jer je staza Mjeseca eliptična. Kada je Mjesec udaljeniji, ne zaklanja cijeli Sunčev disk i zapaža se prstenasta pomrčina, a kada je Mjesec bliže, može potpuno zakloniti Sunce i nastupa potpuna pomrčina.

Pomrčina Sunca opaža se s malenoga dijela Zemlje. Zbog okretanja Zemlje, Mjesečeva sjena prelazi po Zemljinoj površini od zapada prema istoku, pa se potpuna pomrčina vidi s uskoga pojasa – zone totaliteta. Sjena nije šira od 270 km i putuje brzinom od 1 km/s, pa potpuna pomrčina u nekoj točki Zemlje traje najviše 3 min 31 s.

Potpuna pomrčina Sunca na nekome mjestu Zemljine površine javlja se u prosjeku svakih 400 godina. Posljednja potpuna pomrčina Sunca, vidljiva iz Hrvatske, zbila se 15. veljače 1961., a sljedeći će se put zbiti 3. rujna 2081.

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.