FaH

ARHEOLOŠKA SENZACIJA: Jesu li ovi ljudi pokopani u olovnim sarkofazima bili pripadnici neke stare kršćanske sekte?

Autor: Zlatko Govedić

Rimski olovni sarkofazi prava su rijetkost i neodgonetnut misterij za znanost, a svaki primjerak koji se pronađe smatra se senzacijom. U posljednjih nekoliko dana na arheološkom nalazištu Viminaciju (lat. Viminacium, srp. Viminacijum), pronađena su čak tri takva bogato ukrašena metalna sanduka.

Arheolozi pretpostavljaju da su u njima sahranjene osobe podrijetlom s Bliskog istoka, odakle je od polovice 2. st. u prijestolnicu provincije Gornje Mezije stigao velik broj doseljenika.

“Ukrasi u obliku kvadrata, deltoida, zrakasto ukriženih linija sa strjelicama i astragala tipični su geometrijski motivi koji su se razvili u jeruzalemskim radionicama i širili tijekom 2. i 3. st. širom Rimskog Carstva”, rekla je arheologinja dr. Bebina Milovanović iz Znanstvenog centra Viminacij za srpske medije.

Ukrasi na sarkofazima u obliku deltoida u koji je upisan križ navode na pitanje je li možda riječ o nekoj ranokršćanskoj sekti. Na olovnim kovčezima nema nijednog podatka o pokojnicima za razliku od kamenih sarkofaga na kojima su bile ispisane duge biografije.

U sarkofazima pronađenima ovih dana u Viminaciju bila su pokopana djeca uzrasta od osam mjeseci do desetak godina. Reljefni motivi na sarkofazima identični su onima koji se mogu vidjeti na olovnim kovčezima pronađenima u Siriji i Palestini!

Najveća zagonetka za arheologe jesu savijeni iznimno tanki srebrni listići s urezanim magijskim natpisima koji će se morati otvoriti posebnim metodama da bi se tekst na njima mogao pročitati. Slični magijski natpisi na aramejskom, samo na zlatnim listićima, pronađeni su prije nekoliko godina također u dječjem grobu u Viminaciju te su izazvali svjetsku senzaciju.

“Samo po sebi otkriće tri olovna sarkofaga je ‘vanserijsko’, a pravo je čudo da su dva od njih ostala neopljačkana”, kaže arheolog dr. Ilija Danković iz Znanstvenog centra Viminacij.

“Prvo smo pronašli kovčeg djevojčice pokopane s raskošnim grobnim inventarom, što je neuobičajeno za Rimljane koji nisu imali običaj polaganja zlata u grobove. Smatrali su da to čine samo “prosti ljudi i barbari”. Ipak, postojala je iznimka. Kod gubitka kćeri koja nije doživjela udaju, dio miraza polagan je uz nju. Možda je ovdje upravo to slučaj jer su uz pokojnicu položeni naušnica, dva zlatna prstena i jedinstven medaljon od zlatnog lima u obliku pelte, štita Amazonki, koji ima zaštitničku simboliku”, navodi Danković.

Rimska provincija Gornja Mezija, koja se prostirala na prostoru današnje Srbije, bila je poznatno rudonosno područje, pa su bogati građani svojim pokojnicima mogli priuštiti luksuzne metalne kovčege.

“Sasvim je izvjesno da je na ovim prostorima bila aktivna lokalna proizvodnja olovnih sarkofaga, vjerojatno pod utjecajem istočnjačkih majstora koji su sa sobom donosili šablone po kojima su dekorirani sarkofazi. Dosad je u Viminaciju pronađeno više od 30 olovnih sarkofaga”, zaključuje Milovanović.

(FOTO) NASA analizirala satelitske snimke i objavila kartu s posljedicama eksplozije u Bejrutu: Rezultat je zapanjujući

Autor:Zlatko Govedić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.