Uz vanjski dug od 44,9 milijarde eura, samo devet gradova duguje još oko 1,1 milijardu eura

Autor: Damir Grund

Kada se vanjskom dugu pribroji i dug gradova, koji ga nastoje prikriti kroz jamstva svojim rastrošnim tvrtkama, dolazi se do brojki znatno većih od prikazanih.

– Nitko ne zna koliko je država u cjelini dužna, izjavio je nedavno Borislav Škegro, savjetnik premjerke Kosor i bivši potpredsjednik Vlade.

Zna se da je krajem lipnja ukupni vanjski dug Hrvatske iznosio 44,9 milijardi eura. Iznos je to koji vjerovnicima duguje država, tvrtke (banke) i građani. Međutim, kada se tome pribroji i dug gradova, koji ga nastoje prikriti kroz jamstva svojim rastrošnim tvrtkama, dolazi se do znatno većih brojki.

Primjerice, samo devet hrvatskih gradova u lipnju su dugovali preko 1,1 milijardu eura. Vjeruje se da bi taj iznos prešao dvije milijarde eura kada bi se tome iznosu dodala zaduženja i ostalih, manjih gradova, kao i lokalnih zajednica.

Prikrivanje stvarnog duga

Zanimljivo je da je taj dug u najvećoj mjeri odnosi na zaduživanje tvrtki u vlasništvu tih istih gradova. Zaduženjem kroz gradska poduzeća prikriva se stvarni dug jedinica lokalne samouprave jer se izdaju jamstva za zaduženje, a onda lokalna samouprava vraća kredite kapitalnom pomoći i subvencijama.

– U Hrvatskoj je malo informacija o financijskom poslovanju komunalnih poduzeća, te o veličini i strukturi njihovih obveza i imovine. Bez takvih sustavnih informacija, zaduživanje komunalnih poduzeće postaje odluka čelnika lokalnih jedinica kojima nije prethodila ozbiljna procjena stanja imovine te načina na koji će se iz proračuna lokalnih jedinica isplaćivati glavnica i kamate. Ne zna se i kako će se to odraziti na primjerice porast neporeznog tereta koji cijenom komunalnih usluga plaćaju građani, ističe Anto Bajo s Instituta za javne financije.




Prvak po takvom zaduženju je naravno Grad Zagreb i njegovo poduzeće Zagrebački Holding kojim trenutno upravlja Ivo Čović. U lipnju je grad bio zadužen 6,8 milijardi kuna, odnosno nešto malo manje od jedne milijarde eura. Taj je iznos do današnjeg dana još povećan i sada neslužbeno iznosi oko 8 milijardi kuna. Zanimljivo je da najveći dio duga, oko 6,5 milijardi kuna, otpada na gradsko poduzeće Zagrebački holding kojeg je gradonačelnik Bandić osnovano da bi se uštedio novac.

Slična je situacija i u Karlovcu, koji duguje 32 milijuna kuna. Njegove tvrtke imaju tri puta veće dugove od samog grada.

Jamstva gradskim tvrtkama




Po visini duga glavni grad slijedi Osijek s dugom od 394 milijuna kuna, odnosno nešto više od pola milijuna eura. Osjetno je to manje od Zagreba, ali ne i zanemarivo s obzirom na daleko manji broj stanovnika. Od ukupnog iznosa najveći se dio odnosi na jamstva dana gradskim tvrtkama i ustanovama, čak 314 milijuna kuna.

Neslavan niz nastavlja Rijeka s 236 milijuna kuna duga i Split, gdje stanovnici još uvijek otplaćuju trošak uređenje Žnjana zbog posjete Pape Ivana Pavla II. Zbog toga je glavni grad Splitsko – dalmatinske županije dužan 234 milijuna kuna. U Rijeci pak većinu duga čine obveznice od 180 milijuna kuna izdane radi gradnje bazenskog kompleksa na Kantridi.

S obzirom na veličinu, s liste dužnika najviše iskače Zlatar. Iako grad s dugovanjem teškim 36 milijuna kuna nije ukupno najzaduženiji, dugovanje je za čak 300 posto prešlo maksimalno dozvoljeno zaduženje grada. Rezultat su ovrhe, pomoć centralne države ali i rezanje plaća gradskim službenicima i namještenicima.

Zanimljiv je i slučaj Dubrovnika gdje su gradski oci, unatoč dobroj turističkoj sezoni, probili planirani ovogodišnji proračun. Prema procjeni Upravnog odjela za financije, a na temelju proteklih osam mjeseci, Grad Dubrovnik ove će godine uprihoditi oko 260 milijuna kuna, što je manjak od 57 milijuna kuna u odnosu na proračun, težak 317 milijuna kuna. Da bi se pokrila rupa grad će se morati zadužiti.

Grčki scenarij

Zadar duguje 22,5 milijuna kuna: od toga 18,5 milijuna kuna za gradnju sportske dvorane i bazena, a ostatak je jamstvo Vodovodu za gradnju vodocrpilišta Golubink.

Koliko su zaduženja, stvarna i prikrivena, u ostalim gradovima nismo uspjeli doznati. Zloslutno jedino zvuči podatak da su financijski problemi Grčke počeli nakon što je legalno izabrana nova vlast otkrila da je stvarni dug države čak tri puta veći nego što ga je prikazivala prošla Vlada.

OKVIR

Borislav Škegro smatra da bi se ogorman dug gradova mogao riješiti na način da se njihovo zaduživanje limitira visinom prihoda kojeg ostvaruju.

Međutim, osim gradova kao izvor skrivenog duga ističe i javni sektor.

– Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost primjerice ima proračun od milijardu kuna. Mislite da su plaćena sva potraživanja? Zasigurno nisu. Zbog svega toga nemoguće je znati stvarni dug države, kaže Škegro.

Autor:Damir Grund
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.