Peter Mlekuz

U ČEKAONICI ZA EURO: Uvesti ga što prije kao Grčka ili provesti reforme pa kalkulirati kao Češka i Poljska?

Autor: D.Kt.

Nakon što je ispunila uvjete iz akcijskog plana, Hrvatska u srpnju ulazi u tzv. čekaonicu za euro odnosno Europski tečajni mehanizam 2 (ERM) i ako sve bude po planu, zajedničku europsku valutu trebali bismo uvesti za otprilike dvije i pol godine.

Kada Hrvatska uđe u ERM II, to ponajprije znači određivanje tečaja po kojem će se u budućnosti obaviti zamjena domaće valute za euro, kao i raspon dopustivih fluktuacija oko središnjeg pariteta. Raspon fluktuacija ne smije biti veći od plus-minus 15 posto, a kako je u protekla dva desetljeća kuna fluktuirala plus-minus pet posto oko prosjeka od 7,42 kune za euro, očekuje se da će i središnji paritet zamjene biti utvrđen približno oko te razine tečaja.

No, ne kaže se bez razloga “čekaonica za euro”. Slovenija je, primjerice, u čekaonici čekala dvije i pol godine, a Litva, primjerice, 10 godina. Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek poručuje da ne bismo trebali srljati u euro jer nam ekonomija za to još nije spremna niti će biti u kratkom razdoblju te predlaže da i dalje radimo na ispunjavanju uvjeta pa makar to trajalo i 30 godina. Upozorava na opasnost nove recesije, odnosno činjenicu da u slučaju nove ekonomske krize države s eurom imaju manji manevarski prostora za prilagodbu koji se u tom slučaju svodi na rezanje plaća i radnih mjesta.

Imamo primjere Češke i Poljske koje su odavno ispunile uvjete za uvođenje zajedničke europske valute, ali je ne uvode. Zašto? Zato što se nacionalna valuta pokazala neprocjenjivo važnom kada dođe do tzv. eksternih šokova, poput krize iz 2008. godine, a upravo su Češka, Poljska, Mađarska pa čak i Rumunjska živi dokaz da se pametnom i aktivnom monetarnom i tečajnom politikom mogu postići odlični gospodarski rezultati. Njima je i tijekom krize BPD rastao brže nego članicama eurozone upravo iz razloga jer su imale vlastitu valutu, navodi profesor monetarne politike na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i saborski zastupnik Ivan Lovrinović.

Bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski pojašnjava da euro uvedemo što prije ako nastavimo sa sadašnjom, neutralnom monetarnom politikom. U slučaju da se odlučimo za aktivnu monetarnu politiku – koja podrazumijeva “funkcionalno tiskanje novca” za odabrane projekte – onda nam je bolje zadržati monetarni suverenitet što je moguće duže.

LOVRINOVIĆ I ZEKANOVIĆ: ‘Plenković forsira uvođenje eura kako bi zaradio bodove kod svojih europskih pokrovitelja’

Pobornici uvođenja eura, poput Velimira Šonje, kao glavnu prednost navode jeftino financiranje i zaduživanje, odnosno pad kamatnih stopa i transakcijskih troškova te uklanjanje valutnog rizika. A sve nabrojeno Sloveniju je gotovo stajalo bankrota: zbog priljeva jeftinog novca kao posljedice uvođenja eura došlo je do kreditnog booma, a javni dug im je skočio s 26 na čak 81 posto BDP-a!

Stoga, nije problem u euru nego u načinu i vremenu njegova uvođenja. Najgore što nam se može dogoditi je već spomenuto “srljanje u euro” – uvesti ga po svaku cijenu bez provedenih reformi i prilagodbe ekonomije. A ako vas zanima kako izgleda država koja je “srljala u euro”, samo se prisjetite kako su izgledale ulice Atene tijekom zadnje financijske krize…

Autor:D.Kt.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.