Foto: Ilustracija/MUP

ŠTO STIŽE NAKON IZBORA? Iznesene nove crne prognoze: Ne piše nam se dobro

Autor:

Hrvatska se punim intenzitetom priprema za parlamentarne izbore, pa su u skladu s time u drugi plan pali svi ostali daleko ozbiljniji i daleko veći problemi. Oni bi naciju mogli dočekati kada se slegnu strasti uzrokovane tim festivalom demokracije.

Naime, prema projekcijama Hrvatsku očekuje pad od 9,4 posto, ali i proračunski, manjak od 23 milijarde kuna, a upućeni ekonomisti svjedoče da su prognoze tog tipa zapravo optimistične s obzirom na probleme koji bi se mogli dogoditi u turizmu.

Ministar financija Zdravko Marić naciju pak ovih dana uvjerava u nagli pad, ali i brz oporavak već naredne godine priznajući da je rebalans proračuna baziran na pretpostavci da se drugi val koronavirusa neće pojaviti.

No, da su pred nama teški dani nagovijestio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavljujući raspuštanje Sabora.”Na jesen treba donositi teške odluke”, kazao je Jandroković.

Dok je iz rebalansa vidljivo da je planirana potrošnja za tekuću godinu 147 milijardi kuna, rupa od 23 milijarde nastaje od pada prikupljanja trošarina i PDV-a za preko 15 milijardi kuna, a tu je i problem s doprinosima koji su u padu za 3,8 milijardi kuna, tome valja dodati i porez na dobit kojega će biti 2,8 milijardi kuna manje. Rupa je to koju će vladajući pokriti zaduženjem, dok istodobno Povjerenstvo za fiskalnu politiku, na čijem je čelu HDZ-ova Grozdana Perić, najavljuje još crnje prognoze.

Prema njihovim projekcijama vladini su planovi preoptimistični, a u njima su zanemareni potencijalni rizici. U ovom se stručnom tijelu pozivaju na neizvjesnost, a spominju i mogući veći pad BDP-a od onog predstavljenog, povjerenstvo je uvjereno da vlada nije dovoljno konzervativno planiralo proračun i projekcije rizika. Osim toga drže da je bilo potrebno ukalkulirati i veći pad prihoda kao i iznaći odgovor na pitanje kako pokriti taj novac.

Vlada je prema Povjerenstvo statistički prikazala prihode kojih neće biti, budući da su uporabili statističku mogučnost da se porez i doprinost vode u ovoj godini jer su tada nastali. Međutim, radi paketa pomoći koji uključuje odgodu naplate koju su koristile tisuće tvrtki broj će se povećavati, a oni neće stići puniti proračun. Ako tvrtke opstanu, oni će biti uplaćeni tek naredne godine, ako pak tvrtke ne opstanu neće ih biti premda se u proračunu vodi kao da svi redovno uplaćuju.

Stvarni priljev sredstava prema povjerenstvu biti će manji, i to znatno, a proračun je pak po njima planiran i na pretpostavci da su sve mjere pomoći smještene u period od ožujka do lipnja. Problem će nastati ako se neka od mjera bude morala nastaviti, novi trošak koji nije planiran predstavlja nova isplata naknade od 4000 kn po radniku koja se ne spominje u rebalansu. Država je prepolovila javne nabave, a to utječe i na to koliko će proizvoditi privatni sektor koji je trebao osigurati ta dobra.

Osim toga biti će i manje ulaganja iz europskih fondova, slabiti će i intermedijarna potrošnja. ”Prenamjene će se odraziti i na provedbu programa i projekata financiranih iz sredstava EU s obzirom na to da je značajan dio sredstava preusmjeren na nabavu zdravstvenog materijala i opreme te financiranje mjera za očuvanje radnih mjesta”, stoji u mišljenju Povjerenstva u kojem se napominje i ne predviđanje dodatnih aktivnosti kojima bi se potakao brži gospodarski oporavak nakon vrhunca epidemije.

Rizike Povjerenstvo detektira i kod financiranja na vanjskom tržištu koje bi moglo rezultirati većim troškom kamata.

Poduzetnicima nejasan nastavak potpora: Svima s padom prometa većim od 50 posto ili samo turizmu i prometu?

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.