Tomislav Miletic/PIXSELL

STIŽE APOKALIPSA! KULIĆ ALARMIRA: Dolazi velika prijetnja! Ne može se izbjeći

Autor: dnevno.hr

Poznati hrvatski ekonomski stručnjak Slavko Kulić u intervjuu za Novi list iznio je niz zanimljivih opažanja, prije svega osvrnuo se na to što proizvodnja u Hrvatskoj postepeno propada, dok se gospodarstvo okreće ka turizmu.

– Od 1991. godine do danas hrvatska stvarnost je bez konstrukta. Hrvatska se nikad nije politički konstituirala u smislu višestranačkog konsenzusa o tipu socijalnih odnosa koje prakticiramo u našoj stvarnosti. To znači da smo stvarnost prepustili stjecaju okolnosti i kretanju bez koncepcije.

Nama je nametnuta trgovačka orijentacija umjesto proizvodne, unatoč spoznaji da imamo resurse. Mi smo imali i akumulaciju i dosta proizvodnje iz prethodnog razdoblja. To znači da nismo morali doći u današnje okolnosti, da se prešutno okrenemo takozvanom turizmu, i kao pojedinci, i kao društvo, i kao službena politika. Turizam nije gospodarstvo, nije gospodarska grana, nije djelatnost. Turizam je relacijski fenomen koji se događa oko sociokulturnih i prirodnih vrijednosti- kaže Kulić koji se referirao na opasku da turizam ipak donosi novac.

– Čekajte, tragična je država i ekonomija koja prihode čeka od turizma. Spominjete novac. Međutim, troškovi turizma su četverostruko veći od prihoda. O tim se troškovima šuti. Oko 69 posto prihoda od turizma je privatno, a troškovi o kojima govorim jesu društveni. Samo onih tridesetak posto prihoda ide u prilog društva.

Treba također upozoriti da su turistički prihodi neizvjesni, osjetljivi. Na takve prihode ne bi se trebali orijentirati ni država, niti društvo, a ni ekonomija posebno. Bez ekonomije koja nije usmjerena na stvaralaštvo, na proizvodnju kulturnih i materijalnih vrijednosti, društvo ne može opstati.

Proizvodnja koju smo imali nestaje. Ono što je ostalo, radi se o lohn-poslovima, što opet nije proizvodnja, ili se radi o trgovini. Došli smo u okolnosti u kojima i magistri znanosti rade u trgovini, za 3.000 kuna. Mislim da smo nesvjesno ušli u okolnosti koje rade protiv nas. Turizam ne može biti oslonac naše budućnosti, jer je neizvjestan.

Osim toga, hrvatski prostor je opterećen s 20 milijuna gostiju godišnje, što otvara niz pitanja o tome kakve će biti posljedice za naše kopno i Jadransko more. Zbog sve težih posljedica, bojim se da će i turisti sve manje dolaziti. Primjerice, sjeverni Jadran više ne bi smio graditi nikakve fiksne kapacitete u turizmu, ali unatoč tome oni se šire, osobito u Istri. Siguran sam da će se jednoga dana u tim kapacitetima leći galebovi ili golubovi. Možda bismo mogli graditi još kampova, kako bismo mogli primiti još koji milijun gostiju. Dodatni je problem u tome što je turizam nekoć pomagao naš izvoz, a danas sve više postaje ovisan o uvozu- tumači stručnjak te naglašava da nam turizam je potreban, ali da to nije nešto sa čime bi se trebali hvaliti.

– Hrvatska zbog turizma ima goleme probleme i društvene troškove koje nitko ne spominje. Spominju se samo prihodi. Mi trebamo sagraditi nekoliko centara za zbrinjavanje otpada, smeća koje nam uvelike ostavljaju naši gosti. To je zakonita posljedica preopterećenosti hrvatskog prostora i Jadranskog mora. Zbog toga mislim da turistička taksa ne može ostati na razini od sedam kuna.

Zamislite da svaki gost ostavi po jednu, dvije plastične vrećice, ili plastične čaše. To su milijuni komada. Imamo između 16 i 18 milijuna tona nezbrinutog smeća. Split hoće prebaciti otpad preko Biokova, Rijeka na Marišćinu, a slično razmišlja Dubrovnik. Kamo? Mi mislimo da ćemo smeće prikriti pod zemlju, ali to se ne može riješiti na takav način. Problem otpada može se riješiti samo promijenjenom kulturom života te drukčijom strukturom proizvodnje i potrošnje. Moramo mijenjati cijeli način proizvodnje života. U suprotnom, ostat ćemo zarobljeni silom izvan nas samih. Stjecajem okolnosti, naime, to je najlakši način da netko dođe do šake novca za preživljavanje- rekao je Kulić te objasnio na što misli kada kaže da su troškovi turizma četiri puta veći od prihoda.

– Mislim na autoceste, zapaljene šume, na rizično ponašanje stranaca koji u japankama idu na Velebit, Biokovo i slično. Ponajprije, mislim na troškove zbrinjavanja smeća i onečišćenja jadranskog podmorja.

Oko 150 tisuća plovila godišnje prođe Jadranom, ali mi nemamo pravog uvida u posljedice tog silnog prometa. Bojim se da će u hrvatskom priobalju doći u pitanje održivost života. Sjeverni dio Jadrana od zapada do Crikvenice već metastazira. Nestaje flora i fauna. Graditi fiksne kapacitete na sjevernom Jadranu stoga je kratkovidno i nerazumno.

Ribe u moru sve je manje, a plastike sve više. Imam dvije doktorske disertacije o hrvatskom podmorju, koje je zastrašujuće čitati, a kamoli prihvatiti kao stvarnost. Ako se Jadransko more nastavi puniti otpadom kao danas, za 50 godina, ako ne i prije, postat će neupotrebljivo smetlište. Ponavljam, razvoj događaja ide u tom smjeru zbog fizičke preopterećenosti hrvatskog prostora.

Zamislite koliko svaki gost tijekom 110 milijuna noćenja ostvarenih godišnje u Hrvatskoj ostavi iza sebe smeća. Ali, o tom smeću trebao bi se pobrinuti netko drugi, a ne oni koji su primili novac. Ponavljam, turizam ne može biti naše gospodarsko usmjerenje, jer to nije gospodarstvo, ni gospodarska grana, niti gospodarska djelatnost- objasnio je Kulić među ostalim.

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.