Stručnjaci ogolili Plenkovićevo obećanje većih plaća i novih radnih mjesta: Imaju dobro pitanje
Slovenija plaća doprinose radnicima i diže plaće liječnicima, Mađarska zamrznula sve kredite. Hoće li Vlada konačno donijeti konkretnije mjere?
Nakon što su Vladine mjere za spas gospodarstva pogođenog epidemijom koronavirusa naišle na čitav niz kritika gospodarstvenika i radnika, Banski bi dvori ovoga tjedna trebali iznjedriti nove – a svi se nadaju – puno konkretnije mjere za očuvanje likvidnosti, poduzeća i radnih mjesta.
Otpis, a ne odgoda državnih (poreznih) davanja zajednički je nazivnik svih kritika upućenih Plenkovićevu kabinetu kojemu su i HUP, i HGK, i Glas poduzetnika, i Obrtnička komora nanizali čitav niz daleko učinkovitijih mjera za očuvanje ekonomije pogođene zarazom od onih koje je Vlada počela provoditi, uz iznimku isplate minimalca na teret države, iako mnogi i u tome vide zamku jer bi nakanada s burze za one koji primaju, primjerice, 6000 kuna mjesečno bila veća od državnog minimalca.
No, može li hrvatska Vlada uopće otpisati davanja, a ne ih samo odgoditi, odnosno je li moguće provesti HUP-ov prijedlog „nula prihoda – nula davanja“? Porezni i ekonomski stručnjak, nekadašnji dekan Visoke škole za reviziju, računovodstvo i financije (RRiF) i predsjednik udruge Hrvatski računovođa dr.sc. Vlado Brkanić krajem prošloga tjedna u komentaru za Dnevno.hr rekao je da je očito da Vlada nema proračunsku zalihu te da zbog toga država ne može otpisati davanja nego ih samo prolongirati. S druge strane, poslodavci, poduzetnici i sindikati Vladine mjere uspoređuju s mjerama koje su iznijele vlade nama usporedivih zemalja, a koje su itekako izašle ususret poduzećima i na sebe preuzele troškove krize, što je ujedno najveća zamjerka privatnog sektora Vladi u Hrvatskoj.
Prema sadašnjim najavama iz Vlade, poznato je samo da će se osnovati Krizni stožer za gospodarstvo. Salve kritika doživjelo je pak puštanje probnog balona o zakonu kojim bi se zamijenio Zakon o radu, a prema kojemu bi se radnicima rezale plaće bez njihova odobrenja, zbog čega je Europska federacija sindikata hrvatsku Vladu prijavila i Europskoj komisiji. Zbog slabih prihoda u proračun raste nam deficit koji bi mogao otići i na 20 milijardi kuna pa se možda nameće i mogućnost suradnje s MMF-om.
Istodobno, zemlje iz našeg okruženja uvode jako konkretne mjere. Primjerice, Slovenija je pripremila 3 milijarde eura težak paket pomoći: država će iduća dva mjeseca subvencionirati poslodavcima plaće za radnike “na čekanju” zbog zastoja u proizvodnji, te umjesto poslodavaca uplaćivati za te radnike doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a isto tako i nadoknade za vrijeme bolovanja; djelatnici u zdravstvu, civilnoj zaštiti i drugim ključnim službama u vrijeme pandemije koronavirusa zbog radnog opterećenja mogu dobivati dodatke na plaću, u iznosima od 10 do čak 200 posto u odnosu na osnovicu; radnici koji ne mogu na posao imat će jednaka prava i status kao nezaposleni te primati naknadu; umirovljenici s najnižim mirovinama dobit će poseban dodatak; samozaposlenima će država davati 70 posto minimalne plaće, plaćati im doprinose i bit će oslobođeni mjesečne akontacije za dohodak; zamrzavanje plaćanja poreza na dohodak; smanjenje plaće svim dužnosnicima, uključujući članove parlamenta i vlade, za 30 posto za trajanja krize.
‘Sada je jasno da nemamo proračunsku pričuvu, zato država ne može oprostiti porezna davanja’
Mađarska se pak u najizloženijim sektorima gospodarstva koji već osjećaju utjecaj epidemije – turizmu, ugostiteljstvu, zabavi, sportu, kulturnim uslugama – odrekla doprinosa koje plaćaju poslodavci i značajno smanjila one za zaposlenike, poput zdravstvene zaštite i socijalnih doprinosa, do 30. lipnja; također je zamrznula otplatu kapitala i kamata na sve kredite do kraja godine te je ograničila kamate na nove potrošačke kredite; do 30. lipnja poduzeća u turističkom sektoru bit će oslobođena poreza na turizam, a zakup za njihove urede ne može se ukinuti niti se može povećati njegov iznos.
Eto, to su primjeri konkretnih državnih mjera. Nadamo se da će i hrvatska Vlada konačno donijeti učinkovitije mjere za spas gospodarstva, a ne samo odgodu državnih davanja.
ZADNJE VIJESTI
Banka se morala ispričati klijentici: ‘Mom mužu nije bilo jasno što se dogodilo s računom’
Fortenova se odriče unosnog biznisa, interes je velik: ‘Imamo nekoliko iznimno snažnih partnera’
Nema kraja mukama pušača: Stižu nova poskupljenja, najbolje da prestanete