Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Slovenija plaća doprinose radnicima i diže plaće liječnicima, Mađarska zamrznula sve kredite. Hoće li Vlada konačno donijeti konkretnije mjere?

Autor: D.Kt.

Nakon što su Vladine mjere za spas gospodarstva pogođenog epidemijom koronavirusa naišle na čitav niz kritika gospodarstvenika i radnika, Banski bi dvori ovoga tjedna trebali iznjedriti nove – a svi se nadaju – puno konkretnije mjere za očuvanje likvidnosti, poduzeća i radnih mjesta.

Otpis, a ne odgoda državnih (poreznih) davanja zajednički je nazivnik svih kritika upućenih Plenkovićevu kabinetu kojemu su i HUP, i HGK, i Glas poduzetnika, i Obrtnička komora nanizali čitav niz daleko učinkovitijih mjera za očuvanje ekonomije pogođene zarazom od onih koje je Vlada počela provoditi, uz iznimku isplate minimalca na teret države, iako mnogi i u tome vide zamku jer bi nakanada s burze za one koji primaju, primjerice, 6000 kuna mjesečno bila veća od državnog minimalca.

No, može li hrvatska Vlada uopće otpisati davanja, a ne ih samo odgoditi, odnosno je li moguće provesti HUP-ov prijedlog „nula prihoda – nula davanja“? Porezni i ekonomski stručnjak, nekadašnji dekan Visoke škole za reviziju, računovodstvo i financije (RRiF) i predsjednik udruge Hrvatski računovođa dr.sc. Vlado Brkanić krajem prošloga tjedna u komentaru za Dnevno.hr rekao je da je očito da Vlada nema proračunsku zalihu te da zbog toga država ne može otpisati davanja nego ih samo prolongirati. S druge strane, poslodavci, poduzetnici i sindikati Vladine mjere uspoređuju s mjerama koje su iznijele vlade nama usporedivih zemalja, a koje su itekako izašle ususret poduzećima i na sebe preuzele troškove krize, što je ujedno najveća zamjerka privatnog sektora Vladi u Hrvatskoj.

Prema sadašnjim najavama iz Vlade, poznato je samo da će se osnovati Krizni stožer za gospodarstvo. Salve kritika doživjelo je pak puštanje probnog balona o zakonu kojim bi se zamijenio Zakon o radu, a prema kojemu bi se radnicima rezale plaće bez njihova odobrenja, zbog čega je Europska federacija sindikata hrvatsku Vladu prijavila i Europskoj komisiji. Zbog slabih prihoda u proračun raste nam deficit koji bi mogao otići i na 20 milijardi kuna pa se možda nameće i mogućnost suradnje s MMF-om.

Istodobno, zemlje iz našeg okruženja uvode jako konkretne mjere. Primjerice, Slovenija je pripremila 3 milijarde eura težak paket pomoći: država će iduća dva mjeseca subvencionirati poslodavcima plaće za radnike “na čekanju” zbog zastoja u proizvodnji, te umjesto poslodavaca uplaćivati za te radnike doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, a isto tako i nadoknade za vrijeme bolovanja; djelatnici u zdravstvu, civilnoj zaštiti i drugim ključnim službama u vrijeme pandemije koronavirusa zbog radnog opterećenja mogu dobivati dodatke na plaću, u iznosima od 10 do čak 200 posto u odnosu na osnovicu; radnici koji ne mogu na posao imat će jednaka prava i status kao nezaposleni te primati naknadu; umirovljenici s najnižim mirovinama dobit će poseban dodatak; samozaposlenima će država davati 70 posto minimalne plaće, plaćati im doprinose i bit će oslobođeni mjesečne akontacije za dohodak; zamrzavanje plaćanja poreza na dohodak; smanjenje plaće svim dužnosnicima, uključujući članove parlamenta i vlade, za 30 posto za trajanja krize.

‘Sada je jasno da nemamo proračunsku pričuvu, zato država ne može oprostiti porezna davanja’

Mađarska se pak u najizloženijim sektorima gospodarstva koji već osjećaju utjecaj epidemije – turizmu, ugostiteljstvu, zabavi, sportu, kulturnim uslugama  –  odrekla doprinosa koje plaćaju poslodavci i značajno smanjila one za zaposlenike, poput zdravstvene zaštite i socijalnih doprinosa, do 30. lipnja; također je zamrznula otplatu kapitala i kamata na sve kredite do kraja godine te je ograničila kamate na nove potrošačke kredite; do 30. lipnja poduzeća u turističkom sektoru bit će oslobođena poreza na turizam, a zakup za njihove urede ne može se ukinuti niti se može povećati njegov iznos.

Eto, to su primjeri konkretnih državnih mjera. Nadamo se da će i hrvatska Vlada konačno donijeti učinkovitije mjere za spas gospodarstva, a ne samo odgodu državnih davanja.

Autor:D.Kt.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.