flickr

Posrnula Amerika, zadužena Europa i Kina u cvatu

Autor: A.B.

Jim O'Neill i njegov tim ekonomista u Goldman Sachsu nedavno su istražili rizike s kojima će se suočiti svjetsko gospodarstvo, te zaključili da ono ovisi o tri faktora.

Kada se izuzmu sve zavrzlame s kojima je suočena svjetska ekonomija, sve se svodi ne tri međuovisna područja: Ameriku čije se gospodarstvo spotiče, Europu koja grca u dugovima, te Kinu koja proživljava gospodarski procvat.

Iako se trojac suočava s različitim, a ponekad i kontradiktornim izazovima, globalizacijom su postali toliko povezani da je teško zamisliti situaciju u kojoj se događaji na jednom od tih područja ne preliju na drugo.

Jim O’Neill i njegov tim ekonomista u Goldman Sachsu nedavno su istražili rizike s kojima će se suočiti svjetsko gospodarstvo, te zaključili da ono ovisi o tri faktora.

Prvi je koliko će duboko biti usporavanje američkog gospodarstva i kako će američka politika odgovoriti na to usporavanje. Drugi je koliko je moguće odvojiti američko gospodarstvo od ostalih koji imaju pozitivan rast, a treći je hoće li se stalni rizici pojačati ili primiriti, što se jasno odnosi na eurozonu u kojoj se grčka kriza usporila, ali nije nestala.

Iako u Goldman Sachsu ne vjeruju da nužno mora biti nevolja, upozoravaju na postojanje krhkosti unutar ekonomskog sustava koje zahtijevaju otvorenost uma kada je riječ o rizicima. Mike Dicks iz Barclays Wealtha kaže kako postoje tri rizika. U Americi je rizično pitanje hoće li kupci prestati trošiti, u Europi hoće li pokušaji da se kontroliraju dugovi izbrisati znakove oporavka, a u Kini je pitanje hoće li napraviti političku pogrešku i ugasiti, umjesto samo ohladiti, svoj ekonomski stroj.

Kovanice smajlići

Mogući scenariji

Ekonomija je za ova tri područja postala tronožac, koji je, u slučaju da otpadne jedna noga, spreman na pad. Primjerice, kada bi u SAD-u kupci još više smanjili potrošnju, u Kini bi otkrili da se osušilo njihovo ključno tržište. Američki pokušaji da preokrenu pad završili bi s još dubljom recesijom i deflacijom jer bi sigurno uključivali tiskanje još više dolara nego što je to sada. Time bi se devalvacijom potkopala kompetitivnost europskih izvoznika.

Iako je kriza u Europi ublažena, neki analitičari vjeruju da problem nije nestao. Vlade koje su ovoga svjesne smislile su brojne krizne planove koji bi mogli ugroziti nastajući rast, što je nova briga za izvoznike u SAD-u i Kini.

Također je moguće da europski dug neće ostati europski još dugo jer su američki deficit i dugovi jednako zabrinjavajući za one koji traže fiskalnu ravnotežu kao u Europi.

Iako Kina predstavlja najmanje problema, opet je daleko od toga da se može tvrditi kako sve može sama držati. Unatoč tome što postoje znakovi da Kina i ostala tržišta u nastanku započinju stvarati domaću potražnju, izvoz je još uvijek velika igra. Najveća briga gospodarstvenika je kontroliranje inflacije u Kini, te strah da bi politička greška mogla ubrzati usporavanje koje će se neminovno dogoditi.

Ipak, niti jedan od ovih strahova ne mora biti ostvaren. Američki kupci poznati su po svojoj otpornosti, kineske vlasti su sposobne upravljati svojim gospodarstvom, a Europa trenutno pokazuje znakove oporavka, piše Reuters.

Autor:A.B.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.