Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

NOVOTNY: ‘Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta su dobre. No, i sama Vlada mora napraviti ključne rezove u svojoj potrošnji’

Autor: Sanja Plješa

Premijer Andrej Plenković danas je nove mjere za očuvanje radnih mjesta koje će državu stajati od 300 do 350 milijuna kuna, a primjenjivat će se do kraja godine.

Prva mjera odnosi se na skraćivanje radnog vremena od 70 posto umjesto dosadašnjih 50 posto. Maksimalna mjesečna potpora po radniku porast će s 2000 na 2800 kuna i pojednostavit će se potrebna dokumentacija koji subjekti moraju podnijeti, rekao je Plenković. Podsjetio je kako je mjeru kraćeg radnog vremena dosad koristilo 606 poslodavaca za više od 30 tisuća radnika.

Druga mjera odnosi se na uvođenje stupnjevanja potpora za poslodavce sukladno padu prometa. Tako će potporu od 2000 kuna po radniku dobiti poslodavac za pad prometa od najmanje 40 posto, potporu od 2500 kuna za pad prometa od 45 do 50 posto, 3000 kuna po radniku biti će za pad prometa od 50 do 55 posto. Tri i pol tisuće kuna dobit će za pad od 55 do 60 posto, dok će 4000 kuna po radniku dobiti poslodavci kojim je promet pao 60 i više posto. Na te iznose korisnici potpora oslobađaju se plaćanja doprinosa.

Kako komentira navedene mjere upitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnya.

“Ta je mjera dobra. S novim valom koronavirusa, kriza se produbljuje. Nadamo se da taj drugi val neće trajati toliko dugo da se iscrpi ekonomija. S nekakvim novim lockdownom Hrvatska ne bi mogla preživjeti ni ekonomski ni društveno. Stoga su navedene mjere dobre i dobar je smjer. Ono što vidimo kod vladinog sektora je da se prilagođava odnosno smanjuje svoje troškove. No, poduzetnici ne bi mogli preživjeti od tih Vladinih potpora već su se sami prilagodili i iz svojih rezervi su pronašli dodatna sredstva. Vjerojatno će se to financirati iz europskih novaca i djelomičnog zaduživanja, ali se s druge strane povećava javni dug što nije dobro i nadamo se da će u jednom trenutku Vlada morati napraviti ključne rezove i u svojoj potrošnji što dosad nije činila”, rekao je Novotny.

To se posebice odnosi na troškove bolnice, koje, prema njegovom mišljenju, pretjerano troše. “Cijeli bolnički sustav zapravo troši prekomjerno. Trebalo bi napraviti odgovarajuće promjene i to bi sada bila prava prilika da se te promjene u zdravstvenom sustavu provedu. Smanjili bi se troškovi”, istaknuo je Novotny.

Sada je prava prilika za restrukturiranje zdravstvenog sustava




Osvrnuo se i na situaciju s veledrogerijama koje su stopirale plasman lijekova bolnicama zbog njihova dugovanja,

Novotny i dalje tvrdi da bolnice trebaju smanjiti troškove, jer smo, prema njegovim riječima “svjedoci da bolnice iz godine u godinu povećavaju svoje manjkove”.

“Tolerirali su se dugovi stari nekoliko godina, ali više od dvije do dvije i pol milijarde kuna se ne može tolerirati. Bolnice moraju kod sebe pronaći rezerve koje do sada nisu činile. Troškovi se moraju smanjiti, a ne povećavati jer je nemoguće da se povećava trošak nabave lijekova iz godine u godinu”, naglasio je.




Dodao je kako je pitanje participacije osiguranika i općenito restrukturiranja toga sektora za što je, možda sada, prava prilika.

Na upit kako komentira prestanak moratorija na ovrhe, Novotny je rekao kako se “cijeli taj pristup naplati dugova mora drugačije postaviti. Zatezne kamate i troškovi su nekoliko puta veći od glavnice i to se mora promijeniti”.

Rekao je i kako su stope zateznih kamata u Hrvatskoj najviše od svih od zemalja Europske unije. Svojevremeno su iznosile 14 posto i to, jednostavno nije bilo opravdano. “Još uvijek su relativno visoke mada su kamatne stope općenito pale, ali iz nekog razloga Vlada održava tako visoke kamatne stope koje su nekoliko puta više od stopa zateznih kamata u susjednim europskim zemljama. To je jedna od anomalija koja se treba promijeniti”, istaknuo je Novotny.

Problem su, dodao je, trajne blokade financijskih sredstava, koje su nepoznate u zemljama EU-a. Iako, Novotny podržava Vladin stav da se “dugovi moraju vratiti”.

“Kada bi se opraštali dugovi tada bi se dodatno motiviralo prekomjerno zaduživanje koje je i ovako i onako dosta visoko u odnosu na prosječnu zaduženost građanina EU. Najviše su nisko zaduženi građani srednjoeuropskih zemalja, primjerice Češke, Slovačke i Slovenije. Hrvatska je išla u smjeru visokog zaduživanja. Građani su uzimali potrošačke, komercijalne i stambene kredite i ostvarili velike dugove, očekujući da će biti ubrzani ekonomski rast te da će se otvarati radna mjesta, međutim to se nije dogodilo. Imamo veliki problem sklonosti hrvatskih građana zaduživanju i ako bismo opraštali dugove tada bi se stalno vrtili u začaranom krugu. Troškovi su visoki i to se mora promijeniti”, rekao je Novotny.

No, jednako tako, po njemu, mora se individualno pristupiti građanima koji su dužni. Naime, onima koji su socijalni slučajevi treba pomoći, a onima koji imaju imovinu i mogu ju prodati (a ne žele ih prodati) kako bi vratili dug, tada nije u redu da od Vlade traže da im se dugovi oproste.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.