Foto; Damjan Tadic / CROPIX

NOVI KRUG PAKLA Veliki broj tvrtki i stotine tisuća radnika ostaju bez Vladinih potpora iz koronakrize

Autor:

Tromjesečni Vladin model potpora tvrtkama za očuvanje zaposlenosti je završio, a umjesto njega pripremljen je model po kojem bi pravo na potpore imale tvrtke iz samo nekoliko sektora. No, i za njih postoji uvjet, a to je da im je promet poslovanja dvostruko manji u odnosu na razdoblje prije koronakrize.

Time bi se za velik broj hrvatskih tvrtki i stotine tisuća radnika u njima mogao otvoriti novi krug pakla, piše Index.

Dosadašnjim Vladinim modelom očuvanja zaposlenosti bilo je obuhvaćeno oko 550 tisuća zaposlenih, podaci su Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Prema novim mjerama od prošlog tjedna, koje je usvojio Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje se odnosne na sektore turizma, ugostiteljstva, prijevoza putnika i event industriju te na još nekoliko manje zastupljenih djelatnosti, prema neslužbenim najavama, trebalo bi se obuhvatiti do 100 tisuća zaposlenih, ili oko 450 tisuća manje nego dosad.

U vladi se nadaju da neće biti masovnih otkaza

U krugovima bliskim Plenkovićevoj vladi ističu da su svjesni kako će dio tvrtki vjerojatno morati otpustiti dio zaposlenih, no nadaju se kako to ipak neće biti u tako velikom broju kako se dosad najavljivalo, doznaje Index. Uvjereni su i da bi skoro uvođenje mjere skraćenog radnog tjedna trebalo amortizirati novi udar na tržište rada, a kažu i da će se o novim mjerama potpora za očuvanje radnih mjesta ubuduće odlučivati na mjesečnoj bazi, što znači da bi se u njih mogli naknadno ubaciti i drugi sektori. Ipak, upozoravaju, dosadašnji model potpora za državu više nije financijski održiv.

“Nadamo se da val otkaza, o kojem se već duže govori, ipak neće biti tako jak. Napravit ćemo sve što je u našoj moći da do toga ne dođe. Međutim, novaca za dosadašnji oblik pomoći više nema, a nastupile su i mjere relaksacije, pa ni pad prometa više ne bi trebao biti onako velik kao u vrijeme karantene”, objašnjavaju iz vladinih krugova.

Samo za ožujak i travanj država je, prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, u mjere očuvanja radnih mjesta u uvjetima pandemije koronavirusa usmjerila ukupno oko 3,5 milijardi kuna. Procjene su da će mjere u svibnju državnu blagajnu stajati oko dvije milijarde kuna. Drugim riječima, realno je očekivati da je država u tri mjeseca provedbe mjera za očuvanje zaposlenosti u koronakrizi potrošila oko 5,5 milijardi kuna.

Novi model, pokazuju računice, za državnu bi blagajnu trebao biti znatno jeftiniji, s obzirom na to da bi u lipnju, kako se procjenjuje u vladinim krugovima, iznosio oko 400 milijuna kuna. Naravno, sve će na kraju ovisiti o tome koliko će ljudi djelatnosti koje je vlada izdvojila u lipnju zaposliti, a što opet u velikoj mjeri ovisi o tome koliko ćemo imati turista.

Bujas: Bit će i otkaza i rezanja plaća

Za razliku od Vlade, ekonomisti i poduzetnici nisu ni pretjerano oduševljeni novim paketom mjera niti optimistično gledaju na kretanja na tržištu rada koja nas čekaju. Tako Hrvoje Bujas iz udruge Glas poduzetnika kaže da će otkaza u hrvatskim tvrtkama sigurno biti jer će doći do pada potrošnje, iako se nada da val otkaza neće biti baš tako masovan. Može se očekivati i rezanje plaća, ističe Bujas.

On smatra da Vladina odluka da nastavi pomagati održavanje zaposlenosti u samo nekoliko sektora nije dobro rješenje. No, dodaje, ako se vlada odlučila za to, onda potpore svakako treba proširiti i na rent-a-car, fitness i na sezonske obrtnike, među kojima su i prodavači suvenira. Te su djelatnosti dijelom vezane uz turizam, napominje Bujas u razgovoru za Index.

Nestić: Plaće će najviše padati u malim i srednjim tvrtkama, ali ne i u javnom sektoru

I analitičari strahuju da Hrvatsku narednih mjeseci tek čeka pravo suočavanje s posljedicama lockdowna do kojeg je dovela pandemija koronavirusa. Dio radnika, kojima su se plaće dosad isplaćivale i na temelju toga što je država osiguravala, najprije u ožujku, 3250 kuna, a potom, u travnju i svibnju, 4000 kuna po zaposlenom, sada bi se mogao naći u svojevrsnom vakuumu. Brojne tvrtke, naime, za isplatu plaća kakve su bile prije krize jednostavno više neće imati novaca. Zato analitičari vjeruju da će dobar dio njih ići prema smanjenju plaća, ali i u pravcu davanja otkaza.

“Može se očekivati da će se plaće u tvrtkama smanjivati. To se posebno odnosi na mala i srednja poduzeća, dok bi kod većih tvrtki moglo doći do ukidanja dodataka na plaće. U javnim poduzećima, kao ni u državnim i javnim službama, ne očekujem neke značajnije promjene plaća, tamo su plaće prilično čvrste”, ističe za Index Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Upozorava i da bi dio tvrtki mogao pribjeći smanjenju broja zaposlenih, odnosno otkazima za višak radnika. Ipak, dodaje Nestić, dok se u prošloj krizi prilagodba novim tržišnim uvjetima pretežno odvijala smanjenjem broja zaposlenih, sada bi tako nešto za tvrtke mogao biti zadnji korak pa bi se prilagodba mogla obaviti najprije smanjenjem plaća, a tek na kraju otkazima.

Naravno, to će ovisiti o tome i kolika je financijska snaga tvrtke, odnosno ima li poduzeće određeni novac “na zalihama”, kao i o tome kakva će biti potražnja za njihovim robama i uslugama, a što opet ovisi i o tome kakva će biti turistička sezona.

Bejaković: Nećemo moći izbjeći val otkaza i rezanja plaća

I Nestić upozorava kako nove vladine mjere nisu baš najsretnije pogođene. Za dosadašnje mjere kaže da su bile skupe za državu i da ih je trebalo redizajnirati. Međutim, smatra da vlada nije trebala ići na poticanje održavanja zaposlenosti u samo nekoliko odabranih djelatnosti, već je kao kriterij trebala uzeti veći pad prihoda zbog koronakrize, pa tko ispunjava taj uvjet, kandidat je i za potporu iz državne blagajne.

I Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije smatra da nakon isteka dosadašnjih vladinih mjera nećemo moći izbjeći ni val otkaza ni rezanje plaća onih koji će sačuvati radna mjesta. Situacija je, kaže, krajnje neizvjesna.

“Nadam se da će biti više smanjenja plaća nego otkaza. Nezaposleni spadaju među najugroženije skupine u Hrvatskoj i zato je rezanje plaća manje zlo od otkaza, pogotovo kad je slobodnih radnih mjesta malo”, zaključuje Bejaković.

Sve su oči uprte u Bruxelles

U sve težoj situaciji u kojoj se nalaze tvrtke i tržište rada u Hrvatskoj, sve su oči, izgleda, uprte u pomoć EU, od koje, prema najavama, očekujemo preko 10 milijardi eura. Taj će novac svakako biti vrlo značajan faktor u pokušaju oživljavanja hrvatske ekonomije. Međutim, Nestić upozorava da pomoć iz EU obično odlazi sporo i da bi vlada trebala hitno osmisliti svoje modele pomoći, za koje bi potom tražila refundaciju iz blagajne EU.

I poduzetnici se nadaju da će velik dio novca biti usmjeren njima, bilo preko HBOR-a, HAMAG-BICRO-a i drugih institucija, bilo preko poslovnih banaka, a ne krpanju proračunskih rupa.

Novac za potpore neće ići iz proračuna

Jedna od Vladinih mjera pomoći gospodarstvu je skraćivanje radnog tjedna koju je najavio Josip Aladrović, ministar rada u Dnevniku Nove tv. On je rekao kako će od 80 tisuća do 100 tisuća radnika u srpnju moći koristiti sredstva propisana mjerama pomoći za očuvanje radnih mjesta, a i omogućit će im se skraćeno radno vrijeme.

O tome tko će dobiti potporu, znat će se na mjesečnoj razini. “Odlučili smo mjesec po mjesec donositi odluke kako bismo pratili cijelo vrijeme situaciju. Kada govorimo o financijskom učinku, govorimo o do 400 milijuna kuna sredstava za lipanj koja će se iskoristiti u srpnju”, rekao je Aladrović.

Dodao je da se za te mjere neće dirati novac u proračunu. ”Na neki način smo precijenili broj korisnika u travnju i svibnju. Očekujemo da će biti nešto manje korisnika jer se u svibnju počela otvarati ekonomija, tako da ćemo iz tih internih rezervi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje moći isfinancirati tu mjeru”, objasnio je Josip Aladrović.

Istaknuo je da se iz dana u dan prate kretanja na tržištu rada i dodao da će se, ako bude potrebno, povećati iznos pomoći gospodarstvu. ”Ako bude procjena takva da moramo pomoći gospodarstvu da se očuva, pogotovo u najkritičnijim granama, da, bit će dodaci”, rekao je.

Ne očekuje masovna otpuštanja

Ministar rada je kazao i da ne očekuje masovni dolazak ljudi na burzu. ”Svaki dan pratimo što se događa na burzi. Ono što ćemo u sljedećem razdoblju, osim ove mjere, otvorili smo na prošloj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća temu skraćivanja radnog vremena. To bi moglo biti vrlo zanimljivo poslodavcima u prerađivačkoj i prehrambenoj industriji”, rekao je.

Dodao je kako se, bez obzira na to što je na snazi tehnička vlada, mogu donositi uredbe koje će ‘”korigirati postupak skraćenja radnog vremena” te najavio kako će sljedeći tjedan započeti razgovori sa sindikatima i poslodavcima kako bi se u lipnju regulirala ova mjera.

Reguliranje radnog vremena

Objasnio je da bi se radno vrijeme reguliralo na način da bi građani radili skraćeno, a država bi snosila trošak za onaj dio radnog vremena ”koji zaposlenici ne mogu biti efikasni”. ”Načelan koncept je takav da ne bi došlo do smanjenja plaća”, ističe ministar rada.

”Novac za takve mjere je predviđen programom Europske komisije. Za Hrvatsku je decidiran u ovom trenutku 400 milijuna eura. Taj novac bi EK trebao predstaviti tijekom sljedećeg tjedna kada će se više znati o tome. Taj novac je inače zamišljen kao zajam i brzina dobivanja tog novca će biti dovoljna da možemo utjecati na gospodarstvo”, poručio je Aladrović

Kada je riječ o 100 milijuna eura koje Hrvatska iz EU još uvijek nije dobila, Aladrović je rekao da je Hrvatska predala svu potrebnu dokumentaciju i zatražila i dodatnih 100 milijuna eura. ”Za ovu mjeru ćemo iz EU fondova iskoristiti oko 200 milijuna eura. Novac će doći vrlo brzo, tako da neće biti problema likvidnosti”, rekao je u Dnevniku Nove TV.

Josip Aladrović: HDZ-ova kampanja ima oznake pretjerane oštrine

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.