foto: dulist.hr

Ništa od dolazaka kruzera ove godine: Ostajemo bez 20 milijuna eura, najgore će proći Dubrovnik

Autor: D. Katalinić

Da je koronakriza od svih gospodarskih grana najjače pogodila turizam pokazuje i činjenica da od ožujka na hrvatskom Jadranu nije bilo krstarenja stranih brodova, a upravo su nam kruzeri omogućili produljenje sezone. Kako sada stvari stoje, ove sezone zbog epidemije teško da ih možemo očekivati, tim više što ih se smatra rasadnicima virusa, a analitičari smatraju da će se ta brzorastuća industrija najsporije oporavljati od utjecaja pandemije.

O kakvom je značaju za turizam riječ najbolje govore lanjski podaci: prošle je godine u hrvatke luke uplovilo 75 kruzera koji su ostvarili 710 kružnih putovanja i iskrcali nam 1,1 milijun gostiju koji su u odredištu prosječno boravili dva dana.

Iako ni Zavod za statistiku ni HNB ne vode evidenciju o prihodima koje ostvarujemo od gostiju s kruzera činjenica je da su to bili turisti “dubljega džepa”. Turistički djelatnici s kojima smo pričali kažu da već godinama pokušavaju pronaći metodologiju izračuna potrošnje gostiju s kruzera, ali ne uspijevajujer se, kažu, radi o kategoriji dnevnih posjetitelja koji u gradu borave od 6 do 8 sati, a pitanje je hoće li u tom vremenu uopće nešto potrošiti ili će se samo fotografirati ispred kulturnih znamenitosti. Prema konzervativnom i neslužbenom izračunu putničkih agencija gost s kruzera u prosjeku će potrošiti oko 15 do 20 eura, i to nas brodsku taksu i eventualno piće i pokoji suvenir, premda postoje i oni koji će se počastiti jastogom u skupom restoranu. Pa ako milijun lanjskih gostiju s kruzera pomnožimo s konzervativnom procjenom potrošnje od 20 eura ispada da hrvatski turizam od takvih turista godišnje zaradi oko 20 mlijuna eura, na koje ove sezone možemo zaboraviti.

Izostanak kruzera najviše će pogoditi dalmatinske gradove – Dubrovnik, Split i Zadar – koji ove sezone ionako muku muče s privlačenjem gostiju i bilježe debele minuse, za razliku od Istre i Kvarnera koji su maltene na prošlogodišnjim brojkama i koji nisu uobičajena destinacija za kruzere i to iz razloga što im brodove na kružnim putovanjima uredno “otima” samo dva sata plovidbe udaljena Venecija.

The New York Times uvrstio Hrvatsku na popis otvorenih zemalja za američke građane

S druge strane, samo na Dubrovnik lani je otpalo gotovo 60 posto (59,4) svih putovanja kružnih brodova na hrvatskoj obali Jadrana i njihov izostanak dodatno će opustošiti ionako srozanu turističku zaradu krajnjeg juga Hrvatske, pri čemu će najviše financijski nastardati oni koji žive od spomenute kategorije dnevnih posjetitelja – taksisti, ugostitelji, suvenirnice.

Mediteran je inače najintenzivnija turistička regija na svijetu na koju otpada 18 posto svjetskog tržišta kruzera, a od 10 najprometnijih svjetskih luka za kružna putovanja čak pet ih otpada na Sredozemlje, među koje spada i gruška luka.

Ipak, izostanak kruzera ima i pozitivnu stranu, i to ekološku, budući da su kruzeri veliki onečišćivači okoliša. Prema istraživanju Instituta za turizam iz 2015. kruzer s 3000 gostiju proizvede 10,5 do 12 tona krupnog otpada dnevno, 1203 kilograma ugljičnog dioksida te između 390 do 480 kilograma opasnog otpada uz velike količine otpadnih voda. Također, kruzeri koriste i štetna visokosumporna goriva. Tako je primjerice u Dubrovniku izmjerena količina sumpora od 31,13 kilograma po hektaru dok je preporučena granica 2 do 5 kilograma po hektaru!

Autor:D. Katalinić
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.