NAŠ KOLUMNIST OBJAVIO NOVU KNJIGU: Ovo je polazište pri izradi porezne reforme u funkciji razvoja gospodarstva!

Autor:

Naš ugledni kolumnist Guste Santini objavio je novu knjigu pod nazivom ‘Makroekonomija i porezi’ u nakladi izdavačke kuće Rifin.

Santini je dosad objavio čak 28 knjiga, od kojih je 14 samostalno, dok je 14 u suatorstvu, a njegov novi naslov trebao bi biti vrijedan doprinos pri izradi porezne reforme u funkciji razvoja gospodarstva.

Uostalom, Santinijevo profesionalno iskustvo nije isključivo vezano za znanost, tijekom svoje bogate karijere radio je u bankarstvu, realnom sektoru i osiguranju, gdje je stekao uvid u gospodarsku problematiku iz različitih aspekata.

Santini je 2003. u izboru časopisa “Profit” proglašen za ekonomista godine, a između 2010. i 2017. “Privredni vjesnik” mu je svake godine dodijeljivao nagradu “Gorazd Nikić” kao jednom od pet ponajboljih ekonomskih analitičara prema izboru poduzetnika. Član je Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo pri HAZU-u.

U novoj knjizi Santini analizira odnos sustava i politike, ekonomski pristup podjeli poreza, poreze u procesu reprodukcije, razlike standardne i ekonomske podjele poreza u ekonomskoj analizi, mastriške kriterije i podjelu poreza po kriteriju vremena, a nudi i prijedlog promjena poreznog sustava u Hrvatskoj.




Knjigu ‘Makroekonomija i porezi’ možete naručiti putem e-mail adrese [email protected], a mi vam eksluzivno donosimo sažetak.

“Postojeća ekonomska analiza poreza i oporezivanja dio je mikroekonomije. Makroekonomija raspravlja o carinama, ukupnoj poreznoj presiji, proračunskom deficitu i javnom dugu. Preuzimaju se podatci iz službenih statistika koji se ne dovode u pitanje. Proračunski prihodi i rashodi evidentiraju se po tijeku gotovine bez obzira na to odnose li se rashodi ili prihodi na prošlo, sadašnje ili buduće razdoblje. U radu se pokazuje da je taj i takav pristup pogrešan i nužno vodi pogrešnim zaključcima.

Globalizacija integrira nacionalna gospodarstva koja postaju dio globalnoga tržišta. Odnos izvanjskog i domaćeg postaje sve važniji i nejasniji, što onemogućuje razmatranje poreza i oporezivanja na način kako je to bilo moguće u vrijeme jasno određenih nacionalnih granica. U zatvorenom gospodarstvu kamatna stopa i porezna presija bile su, u osnovi, odvojene od utjecaja izvanjskog. U otvorenom gospodarstvu kamatna stopa i porezna presija određene su utjecajima izvanjskog, među ostalim, tečaja nacionalne valute. Učinci ekonomske politike i položaj domaćeg gospodarstva vidljivi su na računu platne bilance koja povezuje kamatnu stopu, poreznu presiju i tečaj nacionalne valute. U radu se implicite i eksplicite polazi od njihove zakonite međuovisnosti i smatra kako nije moguće prihvatiti parcijalni pristup bilo kojeg od instrumenta ekonomske politike, bilo da se analizira postojeća uloga bilo moguće značenje pojedinog instrumenta – u prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti – za proces reprodukcije. U radu se pokazuje ovisnost poreznog sustava o odnosima s inozemstvom, s jedne strane, te kamatne stope i tečaja nacionalne valute, s druge strane. U radu se smatra kako kamatna stopa, tečaj nacionalne valute i porezna presija djeluju po zakonu spojenih posuda i kako se njihovi međusobni odnosi stalno mijenjaju.




Pri raspravi o ulozi i značenju poreznog sustava i porezne politike polazi se od podjele poreza po kriteriju vremena, pri čemu prošlost označuje oporezivanje imovine, sadašnjost oporezivanje dodane vrijednosti, a budućnost anticipiranje poreznih prihoda ili prenošenje poreznog kapaciteta u budućnost. Prošlost predočuje kumulativ štednje, sadašnjost dodanu vrijednost, a budućnost kumulativ negativne štednje. Podjela poreza po kriteriju vremena omogućuje sagledavanje učinaka, promatrano makroekonomski, i primjereniji izračun porezne presije, proračunskog deficita i javnog duga. Ona omogućuje izradu porezne bilance kao derivacije platne bilance. Pristup analizi porezne presije na temelju podjele poreza po kriteriju vremena omogućuje integraciju poreza i oporezivanja u makroekonomskom pogledu, što nije moguće zadovoljavajuće učiniti na osnovi standardne podjele poreza.

Da bi se pokazale razlike između standardnog pristupa i pristupa koji sugerira podjela poreza po kriteriju vremena analizirane su, na temelju standardne podjele poreza, porezne presije zemalja članica eurozone. Standardna podjela poreza i pripadajuća evidencija poreznih prihoda ne pokazuje očekivane zakonitosti primjerene ekonomskoj i poreznoj teoriji i praksi.

Potom je, na osnovi podjele poreza po kriteriju vremena, izvršena procjena porezne presije u Hrvatskoj. Analiza omogućuje zaključke koje nije moguće identificirati na temelju standardne podjele poreza i evidencije poreznih prihoda. Štoviše, iz analize je razvidno da putem standardne podjele poreza nije moguće postaviti bitna pitanja koja su od odlučne važnosti pri ocjeni učinkovitosti poreznog sustava i porezne politike.

Kako bi se pokazalo da je nužno zamijeniti standardni pristup porezima i oporezivanju, procijenjene su porezne bilance Slovenije i Hrvatske. One pokazuju dramatičan utjecaj gospodarskih odnosa s inozemstvom na porezne prihode, kako to pokazuje sljedeća tablica.




Prema tome, nije moguće govoriti o porezima i oporezivanju zanemarujući kretanja na platnoj bilanci – robe i usluga. Analiza je pokazala da standardni pristup porezima i oporezivanju nije u mogućnosti odgovoriti na temeljna pitanja koja su nužna pretpostavka učinkovite porezne, pa, samim time, i ekonomske politike. Štoviše, rasprava pokazuje da standardna podjela poreza nije u mogućnosti postaviti ni niz važnih pitanja kako bi se ocijenili porezni sustav i porezna politika.

Ekonomska podjela poreza po kriteriju vremena daje različite rezultate kada je riječ o ukupnoj poreznoj presiji, proračunskom deficitu i javnom dugu. Tako podjela poreza po kriteriju vremena dovodi u pitanje održivost i smisao maastrichtskih kriterija. U radu se predlažu nadogradnja i proširenje maastrichtskih kriterija. Podjela poreza po kriteriju vremena pokazuje kako su od odlučne važnosti kretanje na računu platne bilance i veličine inozemnog duga zemalja članica, s jedne, te kompozicija izravnih i neizravnih poreza, s druge strane. Ta i takva pitanja i zaključke nije moguće donijeti na temelju standardne podjele poreza.

Kako bi se zaokružila analiza, u radu se predlažu promjene poreznog sustava u Hrvatskoj polazeći od podjele poreza po kriteriju vremena. Pri tome se polazi od potrebe dinamiziranja gospodarskog rasta i razvoja izvozno orijentiranoga hrvatskog gospodarstva, dok su fiskalna i socijalna funkcija izvedene iz tako određenog cilja ekonomske politike.”

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.