Pixsell

Kriza hrane: Danas Rusija, sutra ostatak svijeta

Autor: V.T.

Cijena pšenice na svjetskom tržištu zbog velike suše u Rusiji zabilježila je najveći mjesečni rast još od davne 1973. godine. I dok potražnja za hranom raste, proizvodnja pada, pa je očekivan potez zabrana izvoza, kako bi države svoje zalihe zadržale za sebe.

Do sad nezapamćeni klimatski ekstremi obilježili su 2010. godinu: veliki požari, monsuni i poplave, tropske temperature, a već su primijećeni poremećaji u poljoprivredi pa se očekuje i porasta cijena mnogih namirnica.

Rusija već danima gori, a najveći monsuni koji se pamte posljednjih godina izazivaju poplave širom Južne Azije, neki dijelovi Južne Amerike pogođeni su najhladnijom zimom kakva nije zabilježena desetljećima. Toplotni udar i suše uništavaju žitarice u Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu, zemljama koje su najveći svjetski izvoznici tih proizvoda.

Klimatski poremećaji i njihove posljedice, sve više podsjećaju na globalnu krizu hrane iz 2007. i 2008. godine kada su cijene nekih poljoprivrednih proizvoda dostigle rekordne razine, što je izazvalo masovne prosvjede u više zemalja.

Cijena pšenice na svjetskom tržištu zbog velike suše u Rusiji zabilježila je najveći mjesečni rast još od davne 1973. godine. Naime, Rusija je već uvela ograničenje izvoza kako bi podmirila potrebe svog tržišta i održale niske cijene.

Proizvođači hrane upozoravaju da će zbog toga u svijetu značajno porasti cijene svih prehrambenih proizvoda u kojima se koristi brašno. Predviđa se i povećanje cijena ječma koji se koristi za prehranu životinja, pa će poskupjeti i meso.

Problemi u idućih 10 do 15 godina

Dramatične rezultate imat će dva problema koja nas očekuju u periodu od idućih 10 do 15 godina, ističe analitičar Gwynne Dyer. Proizvodnja žitarica, koja je od 1950 do 1990. godine pratila porast broja stanovništva, počinje zaostajati. Svjetska populacija i dalje raste, a proizvodnja hrane ostaje na istim razinama, uz povremene godišnja odstupanja.

Drugi je problem globalno zatopljenje. Poznato je kako ‘pravilo palca’ prema kojem se za svaki Celzijev stupanj u porastu temperature, globalna proizvodnja hrane smanjuje za 10 posto. U nekim područjima svijeta hranu uništavaju požari i poplave, u drugim jednostavno previsoke temperature. U Rusiji trenutno, oboje.

I dok potražnja za hranom raste, proizvodnja pada, pa je očekivan potez zabrana izvoza, kako bi države svoje zalihe zadržale za sebe. Međutim, smanjenje izvoza znači i smanjenje prihoda, i probleme u nabavljaju namirnica čije količine nisu dostatne u domaćoj proizvodnji.

Nabava hrane postaje u ovakvim situacijama političko i diplomatsko pitanje, čak i za najrazvijenije zemlje. Prošle je godine britanski Hadley Centar za klimatske promjene objavio kartu svijeta koja pokazuje kako će zemlje biti pogođene povećanjem prosječne temperature u idućih pedeset godina. Zanimljivo je kako su među europskim zemljama koje će biti najviše pogošđene upravo Grčka, Španjolska i Rusija, upravo zemlje u kojima su toplotni udari i požari uzeli najviše maha.

Situacija će se i pogoršati, ako se brzo ne počne djelovati

S druge strane, razgovori o klimatskim promjenama s ciljem postizanja novog sporazuma na globalnoj razini ne samo da ne napreduju, već su zabilježili i nazadovanje u odnosu na prošlu godinu, zaključak je pregovarača iz bogatih ali i siromašnih zemalja koji su se okupili u njemačkom Bonu.

I dok se za tri mjeseca na konferenciji u Cancunu treba dopuniti početni sporazum postignut u Kopenhagenu u prosincu 2009., izaslanici upozoravaju kako se neke zemlje udaljavaju od obveza i političkog konsenzusa kojeg on uključuje.

Osim toga, američki predstavnik Jonathan Pershing upozorio je da su podaci o temperaturama, poplave u Pakistanu i požari u Rusiji u skladu s očekivanjima klimatskih promjena, ali kako će se situacija i pogoršati ako se brzo ne počne djelovati.

Autor:V.T.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.