FOTO: Pixabay

KAKVO LICEMJERJE! Pozivali su se na povećan i poboljšan otkup domaćih proizvoda, a uvoze i prodaju nam jeftino povrće zadnje klase!

Autor:

Iako je u uvjetima koronakrize rečeno kako će u našoj zemlji naglasak biti na prodaji domaćih poljoprivrednih proizvoda, čini se kako to i nije baš ispoštovano. Naime, trgovački lanci i industrijski prerađivači povrća najavljivali su povećani i poboljšani otkup domaćeg povrća, no statistički podaci ukazuju na činjenicu kako se dogodila obrnuta situacija te se u tri mjeseca ove godine povećao uvoz tih proizvoda.

Tako smo u siječnju, veljači i ožujku ove godine uvezli 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura čime je ostvaren minus u vanjskotrgovinskoj razmjeni povrća od 41,28 milijuna eura. Hrvatski izvoz u tom je razdoblju iznosio samo oko 6000 tona povrća u vrijednosti nešto višoj od pet milijuna eura.

U odnosu na isto razdoblje prethodne godine vrijednost izvoza povećana je za 7,3 posto, a uvoza za 9,1 posto, dok je deficit povećan 12,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 65,49 posto i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manja je za 1,07 postotna boda.

Promatrajući po kategorijama povrća, uvezeno je 5000 tona zamrznutog povrća, zatim 16.064 tone krumpira u vrijednosti višoj od osam milijuna eura, 2792 tone rajčica u vrijednosti 4,3 milijuna eura te crvenog luka, češnjaka i poriluka u količini od 9648 tona vrijednosti 4,6 milijuna eura.

Prema statističkim podacima vidljivo je kako je u tri mjeseca ove godine uvezeno 3380 tona kupusa, cvjetače i kelja u vrijednosti 2,9 milijuna eura dok je salate i cikorije uvezeno 2694 tona vrijednih 3,23 milijuna eura. Tako je uvoz mrkve i cikle povećan 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge pak strane, uvoz krastavaca smanjen je za 22 posto.

“Nemamo niti jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa, karfiola i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća. Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje je usitnjenost, mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je i neudruženost i neorganiziranost proizvođača”, rekao je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). 

Dodao je kako je slična situacija i kod voća. Pad u proizvodnji u 2019. godini imale šljive za 5.084 tone, višnje i trešnje za 2.570 tona, kruške za 1.091 tonu, te orasi za 356 tona. Povećanje proizvodnje primjetno je kod mandarina za 4.430 tona, bresaka i nektarina za 798 tona, marelica za 614 tona, jagoda za 349 tona, lješnjaka za 212 tona te smokava za 45 tona.

No, kada se gleda količinski, taj rast i nije toliko velik niti pokazuje da je riječ o dugoročnom, planskom povećanju ovih proizvoda, nego ponovo ukazuje na sporadičnost – odnosno da ovim većim proizvodnim količinama možemo ponajprije zahvaliti zbog povoljnih klimatskih uvjeta koji su utjecali na veći urod ovih vrsta.

Jeftiniji uvozni poljoprivredni proizvodi

“HPK trenutno nema procjene koliko je ukupno veća proizvodnja, no prema informacijama naših članica poljoprivrednih proizvođača urod je dobar, proizvodnja veća, ali na žalost otkup u pojedinim proizvodnjama nije dobar jer je otkupna cijena preniska i na tržištu je previše robe iz uvoza, što uz izostanak turizma stvara ogroman problem. Mnogi  domaći proizvođači su očajni jer danas nemaju svoju robu kome prodati i prijeti im situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama. Na žalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstojnost i daljnju budućnost ove proizvodnje”, rekao je Jakopović. 

Naglasio je kako je nastavljen uvoz poljoprivrednih proizvoda, posebice povrća koje se distribuira kroz trgovačke lance.

Ti proizvodi imaju niže cijene od domaćeg povrća te ih stoga kupuje domaće stanovništvo. Uglavnom je riječ o jeftinom povrću iz Poljske, a kako se to tržište rješava svojih viškova, najbolje se vidi na policama u hrvatskim trgovačkim lancima. Takvi proizvodi imaju nisku cijenu, privlačnu domaćim kupcima pa je stoga domaće povrće nekonkurentno.

Povećana prodaja uvoznih poljoprivrednih proizvoda nikako ne ide u prilog vlasnicima OPG-ova pa je tako nedavno osvanuo tužan prizor na jednom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Podravini. Naime, vlasnica jednog OPG-a iz okolice Pitomače je bacila u otpad svježe, domaće krastavce.

“Ovako se u Hrvatskoj prodaje povrće, poberi pa baci”, napisala je ogorčena vlasnica OPG-a.

Bez obzira na jeftinije cijene povrća i ostalih uvoznih poljoprivrednih proizvoda, Jakopović poziva sve na kupovinu domaćeg povrća jer je to jedini način da se zaštiti domaća poljoprivredna proizvodnja.

Inače, u Hrvatskoj se povrćarstvom bavi oko 39 tisuća poljoprivrednih gospodarstava, a voćarstvom više od 100 tisuća gospodarskih subjekata. Prosječna veličina takvog gospodarstva iznosi 0,32 hektara.

Voćarstvo odlikuju vrlo niski prinosi po hektaru i to gotovo kod svih voćarskih kultura u usporedbi s referentnim zemljama. Vrlo mala površina voćnjaka je pod navodnjavanjem, zaštitom protiv tuče i mraza, a Hrvatska je po potrošnji voća po stanovniku ispod europskog prosjeka. Zbog svega navedenog, proizvodnja voća zadovoljava samo 50 posto domaćih potreba.

“Zbog svih ovih razloga Hrvatska poljoprivredna komora stalno poziva hrvatske potrošače i otkupljivače te trgovce da pomognu domaćim proizvođačima povrća kroz kupnju njihovog povrća jer su zbog koronakrize upali u nezavidnu tržišnu situaciju zbog čega im prijeti propadanje ovogodišnjeg uroda brojnih vrsta povrća.

Pozivamo i ovim putem potrošače da kupuju domaće voće i povrće, gledaju deklaracije, obrate se svojim susjedima poljoprivrednicima koji proizvode domaće voće i povrće jer je to jedan od načina da zaštitimo domaću poljoprivrednu proizvodnju. HPK poziva i sve trgovačke lance da nam se obrate i da više na svoje police stavljaju  hrvatsko kvalitetno povrće i voće, jer su tijekom proljeća svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drugačija čim su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u normalne tokove.

Apeliramo posebno na potrošače da gledaju deklaracije kako bi se informirali odakle je roba koja se prodaje na policama trgovina, dok očekujemo od države da napravi jasnu strategiju kakvu proizvodnju povrća Hrvatska želi u budućnosti”, zaključio je Jakopović. 

TUŽAN PRIZOR IZ PODRAVINE: Zbog jeftinog uvoznog povrća, domaći proizvođači svježe ubrane krastavce BACILI U OTPAD!

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.