Javni dug? Hrvatska vlado, ovako je to riješila Mađarska u tri godine!

Autor: I.G.

Godinu dana nakon dolaska na vlast, Orban u Mađarskoj počinje s reformama baziranim na nacionalnim interesima.

Prema najnovijim podacima HNB-a, udjel javnog duga u BDP-u iznosio je krajem prošle godine 86,7 posto brutodomaćeg proizvoda, dok je na kraju 2014. iznosio 86,5 posto BDP-a.

Javni dug iznosio je u prosincu 2015. godine 289,7 mlilijardi kuna, ili 86,7 posto BDP-a, što predstavlja stagnaciju na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini dug porastao za 1,9 posto, ili 5,5 milijardi kuna, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Vlada RH je proračunom za 2016. najavila stabilizaciju duga opće države već u ovoj godini, pri čemu bi joj, uz smanjenje manjka opće države, trebali pomoći i očekivani primitak od privatizacije u iznosu 1,6 milijardi kuna.
Bankarski analitičari, međutim upozoravaju da ostaje činjenica da visina javnog duga, skroman oporavak gospodarstva te visoki troškovi servisiranja duga upozoravaju na visoku osjetljivost održivosti istog.

Kako je Mađarska vratila MMF-u 16 milijardi dolara

Liberalno-socijalistička vlada Mađarske u svom je mandatu akumulirala visoki javni dug. Došlo je do intervencije MMF-a, posuđeno je 16 mlrd. dolara. Nastupila je uvjetovana pomoć EU-a i Svjetske banke koja se sastoji od politike fiskalne štednje, koja traži pojačanu privatizaciju, devalvaciju plaća itd. Posudbe, intervencije i politika fiskalne štednje, nisu zaustavile spiralu gubitka radnih mjesta, niti pad poreznih prihoda, niti rast javnoga duga.

2010. na čelo zemlje dolazi Viktor Orban. Godinu dana nakon počinje s reformama baziranim na nacionalnim interesima. Reforme su bile u potpunosti suprotne preporukama Europske Komisije.

Vratio je nacionalnu neovisnost Mađarskoj Centralnoj Banci. Vlada je izabrala Guvernera, ministra ekonomije Gyorgyja Matolcsyja.  Novi guverner je kroz četiri godine smanjio kamatne stope sa 7 na 1.5%.

Krenuo je atak na Mađarsku. Nazivalo se ovo napadom na demokraciju, smanjen je rejting Mađarske. Nakon smirivanja prvotnih napetosti, Mađarska Vlada je postavila privremeni porez na banke i multinacionalne kompanije (tkz. krizni porez). Potom se  Orbana počelo nazivati nacistom, rasistom, populistom…

Orban je u svojim daljnjim potezima smanjio parafiskalne namete, naknade i opću poreznu presiju, stoga je potaknuo potrošnju, podigao je pritom PDV na 27% (osim nekih osnovnih prehrambenih roba kojima je smanjio PDV).

U suradnji sa Centralnom Bankom Orbanova Vlada stvorila je financijska sredstva u domaćoj valuti za masivne kreditne potpore malom i srednjem poduzetništvu, s kamatnim stopama do maksimalno 2%. Pritom, svjesno su prekršili takozvane ‘konkurentne procedure’ EU.

Nadalje, konvertirali su kredite u stranoj valuti u forinte. 2013. vratili dug MMF-u i pozvali ih da zatvore svoje urede u Budimpešti. Orban je nacionalizirao dio bankarskoga sustava u vrijednosti od 10 milijardi eura, koji je bio u vlasništvu privatnih mirovinskih fondova. Smanjio je cijenu električne energije, komunalne račune i tarife. Orbanova Vlada uvodi i bonove kao dodatak na plaći radnika, bonovi su opće prihvaćeni kao platežno sredstvo, čak i od stranih kompanija, jer se njima mogu plaćati i porezi.

Mađarska je bila pred stečajem, sa uobičajenom spiralom štednje-duga-BDP-a. U 2014. imala je stopu rasta od 3,6% BDP-a, s omjerom deficit / BDP ispod 3% . Mađarska je smanjila javni dug sa 81.04% (2011.)  na 75,48% (2015.) s projekcijom daljnjega pada, Standard & Poor poboljšao je kreditni rejting sa BB na BB+, porasle su devizne rezerve…

Iako EK smatra kako ova idila neće potrajati, ona još uvijek traje.

Autor:I.G.
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.