Pixsell

Hrvatska ne može računati na nove kredite

Autor: dnevno.hr

Među važnim ciljevima pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana EU je postavila smanjivanje dugova, jer države regije ne mogu stalno računati na nove kredite ili pomoć financijskih organizacija.

Znaci gospodarskog oporavka država Zapadnog Balkana su polovicom ove godine “oskudni”, osim nešto bolje situacije u Srbiji, ocjenjuje Europska komisija u najnovijem internom izvješću. Domaća potražnja je slaba, nezaposlenost ne jenjava, a “kao posljedica toga su državne financije pod jakim pritiskom u više zemalja regije”, navodi se u izvješću u koji je imala uvida agencija Beta, a prenosi Seebiz.

Kako se ističe, “ohrabrujuće je u većoj mjeri” to što je u regiju došlo do povećanja izvoza, ali i pada uvoza zbog pada potrošnje i recesije, što je slučaj s Hrvatskom, Makedonijom i Crnom Gorom. Također se navodi da, usprkos planiranom smanjivanju proračunskih troškova, Srbija i Hrvatska prije svega moraju ići na rebalans proračuna, jer će manjak biti još veći.

Europska komisija je već ranije među važne ciljeve pridruživanja zemalja Zapadnog Balkana EU postavila smanjivanje proračunskog i javnih dugova. Bruxelles, kao i MMF, naglašava da Srbija i još neke države regije ne mogu stalno računati na nove kredite ili pomoć EU i svjetskih financijskih organizacija da bi popunjavali proračun.

Recept se vidi u sređivanju financija, privlačenju investicija za prvenstveno izvoznu proizvodnju, zato što je vanjskotrgovinski deficit svih država Zapadnog Balkana “rak rana” sve većeg vanjskog i državnog duga.

Njemačko gospodarstvo uspjelo je ojačati konkurentnost i stabilnost

U EU se smatra da europski model izvlačenja iz svjetske recesije, što je naročito vidljivo na primjeru Njemačke, pokazuje rezultate, a temelji se na uvođenju nadzora nad financijskim sektorom koji mora biti okrenut kreditiranju proizvodnje, a ne špekulaciji. I posebno na uvođenju jedinstvene ekonomske politike za sve članice EU, uz dugoročne nadzirane mjere kresanje proračunskih deficita i javnih dugova.

Kako je upozoreno u analizama, iako čvrst euro za 16 zemalja koje ga koriste znači da su i troškovi i prihodi iskazani jednako za sve, dakle nemoguće je ići na stimulaciju izvoza i rasta devalvacijom domaće valute, Berlin je dugogodišnjim držanjem zamrznutih nadnica (što nije bio slučaj u ostalim zemljama EU) proveo neku vrstu unutrašnje devalvacije eura u samoj Njemačkoj.

Tako je njemačko gospodarstvo, iako je bilo probijanja proračuna, uspjelo ojačati konkurentnost i stabilnost i sada je zamašnjak oporavka cijele Europe. Ipak, i francuska, švedska, austrijska, poljska i ekonomije još nekih članica Unije bilježe rast, uz manje ili veće uspjehe u kresanju proračunskih i državnih troškova.

Ali zemlje EU imaju i ogromne financijske rezerve, snažne industrijsko proizvodne kapacitete i tu dolazi do bitnih razlika sa zemljama Zapadnog Balkana, gdje su ti kapaciteti i financijske mogućnosti vrlo tanki.

Autor:dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.