Foto: Davor Pongracic / CROPIX

Hoće li ovo značiti neke promjene za vaš kredit? Banke spuštaju kamate

Autor: Dnevno

Kamate će padati i dalje, što je dobro za potrošače koji mogu jeftinije financirati svoje potrebe, međutim otvara se i pitanje nekih rizika, pogotovo kod potrošačkog kreditiranja

Slijedom kretanja Nacionalne referentne stope (NRS), Zagrebačka banka je s 1. siječnja snizila promjenjive kamatne stope na postojeće kredite građanima, priopćili su iz najveće domaće banke. Na postojeće stambene i druge kredite kod kojih se kao parametar koristi šestomjesečna NRS1, za kredite u kunama kamatna stopa smanjila se za 0,10 postotnih poena, dok se za kredite vezane uz euro kamatna stopa smanjila za 0,09 postotna poena.

Kod ostalih postojećih kredita, kod kojih banka koristi šestomjesečnu NRS2, dolazi do smanjenja kamatne stope kredita u kunama za 0,06 postotnih poena, a za kredite vezane uz valutu EUR smanjenje iznosi 0,07 postotnih poena, kažu u Zabi. Dodaju da su sve svoje klijente do 15. prosinca 2019. obavijestili o navedenom smanjenju, o umanjenoj visini anuiteta, kao i o novom otplatnom planu. Navode da je od prve objave NRS-a, 7. prosinca 2012., NRS smanjen već četrnaesti put zaredom, piše Novi list.

Kamatne stope umanjene su između 1,85 i 2,12 postotna poena za kune te između 2,97 i 3,02 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti, tvrde u Zabi, smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

I Hrvatska poštanska banka je s 1. siječnja 2020. snizila kamatne stope na sve postojeće kredite građana s promjenjivom kamatnom stopom. HPB kamate snižava u skladu s padom nacionalnih referentnih stopa za kune od 0,10 postotnih poena i eure od 0,09 postotnih poena, čime se nastavljaju smanjivati anuiteti za korisnike kredita s promjenjivom kamatnom stopom, priopćeno je još ranije iz te banke.

Najniže kamate za stambene kredite HPB-a su 2,9 posto (EKS 3,02 posto), kunski uz valutnu klauzulu u EUR, te 5,25 posto (EKS 6,12posto) za nenamjenske kredite. Nacionalne referentne stope snižavaju se kontinuirano, a HPB svoju konkurentnost jača i dodatnim smanjenjima kamata te uvođenjem drugih pogodnosti kojima olakšava otplatu korisnicima različitih vrsta kredita. Banka nastavlja odobravati sve vrste nenamjenskih kredita bez naknade za obradu kreditnog zahtjeva, navodi se.

Najnovije objave HPB-a i Zagrebačke banke uklapaju se tako u opći trend pada kamatnih stopa, čiji se nastavak očekuje i tijekom cijele 2020., budući da su monetarne politike središnjih banaka i dalje ekspanzivne, a ključna stopa Europske središnje banke čak i negativna, što utječe na to da je cijena novca u eurozoni, te zemljama koje joj već gravitiraju, poput naše, sve niža.

Ipak, ni veće domaće banke, a ni Hrvatska narodna banka, u Hrvatskoj ne očekuju negativne kamatne stope, ni na depozite a kamoli na kredite, na koje je kamata, u slučaju stambenih kredita konkretno, i dalje dvostruko viša u odnosu na prosjek eurozone.

Dakle, kamate će padati i dalje, što je dobro za potrošače koji mogu jeftinije financirati svoje potrebe, međutim otvara se i pitanje nekih rizika, pogotovo kod potrošačkog kreditiranja, koje su u središnjoj banci kao problematično detektirali još prošle godine, te su izdali preporuku o strožim uvjetima njihovog odobravanja.

Kako je blagdanskom intervjuu našem listu potvrdio guverner Boris Vujčić, iduće godine HNB će i dodatno pojačati praćenje uvjeta pod kojima poslovne banke potrošačima, građanima, odobravaju sve vrste kredita, pri čemu od nekih zakonskih izmjena očekuju veće ovlasti i lakše djelovanje.

Rizik kredita

Dakle, kada potražnju, koja je najveća za gotovinskim i stambenim kreditima građana, ne može hladiti kamatna stopa, rizike odobravanja kredita pojačano će pratiti regulator. Krediti su možda jeftiniji, ali ne znači da će biti dostupniji.

Naime, i same banke, kako govore neslužbene informacije, odlučile su od polovice iduće godine »revitalizirati« crnu listu dužnika koja je privremeno bila obustavljena. Sve to govori kako se u Hrvatskoj zahuktala potrošnja, potrošačko kreditiranje, kao glavna poluga rasta, a pitanje je uvijek, je li to posljedica zapošljavanja i stvarnog rasta produktivnosti.

Jer, ako nije, onda bi riječ mogla biti i o povratku poznatog obrasca »života na dug«, koji je bio dominantan prije globalne krize 2008. Iako dio analitičara tvrdi da je sadašnji rast zdraviji od onog prijekriznog, u zemlji čija je industrijska proizvodnja izuzetno oslabjela, potencijalni rast se dosegne vrlo brzo, a sve iznad vodi u pregrijavanje i dužničku ekonomiju, piše Novi list.

Nacionalna referentna kamatna stopa prosječni je trošak financiranja bankarskog sektora, a izračunava ju Hrvatska udruga banaka (HUB) na osnovi objavljenih podataka Hrvatske narodne banke. NRS1 predstavlja troškove financiranja iz sredstava prikupljenih depozita fizičkih osoba, a NRS2 troškove financiranja iz sredstava prikupljenih depozita fizičkih i pravnih osoba nefinancijskog sektora. Sljedeće usklađenje promjenjivih kamatnih stopa na kredite građanima bit će 1. srpnja 2020. godine.

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.