HNB NAS PRIPREMA ZA UVOĐENJE EURA? Donosimo detalje što se sve mijenja!

Autor:

U posljednje doba dosta se govorilo o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam ERM II.

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković je rekao kako to mnogo znači za njenu financijsku stabilnost te joj jača reputaciju na ekonomskom i financijskom planu. On smatra kako bi kunu trebali zamijeniti eurom već 1. siječnja 2023. godine.

Od usvajanja Strategije za uvođenje eura u svibnju 2018. godine, Vlada je zajedno s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) radila na ispunjavanju ovoga cilja. Plenković je istaknuo kako je to korak koji se kolokvijalno naziva predvorje eurozone.

S obzirom da konverzija kune u euro iziskuje mnoga financijska sredstva zanimalo nas je kako se HNB priprema za uvođenje eura i ulazak Hrvatske u eurozonu te koliko će novaca utrošiti u taj proces.

“HNB je zajedno s Vladom Republike Hrvatske izradio prijedlog Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom te će imati aktivnu ulogu u njegovoj provedbi. Vezano za potonje, stručnjaci HNB-a bit će uključeni u rad koordinacijskih odbora za izradu i provedbu akcijskih planova u svim područjima priprema za uvođenje eura: usklađivanje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, prilagodbe financijskog sektora, prilagodbe opće države, prilagodbe gospodarstva i zaštita potrošača te komunikacije”, rekli su u HNB-u.




Prelazak s kune na euro iziskuje dodatne troškove u obliku zamjene gotovog novca, a u tome će upravo HNB biti nositelj takvih aktivnosti. To znači, kako su objasnili da će provoditi određene aktivnosti povezane s nabavom novčanica eura i proizvodnjom kovanica eura, opskrbom banaka gotovim novcem eura kao i povlačenjem kuna iz optjecaja i njihovim zbrinjavanjem.

HNB već napravio određene pripreme u uvođenju eura

Nadalje su istaknuli da “pored priprema u kontekstu Nacionalnog plana zamjene također treba reći da je određene prilagodbe vezane uz ulazak u eurozonu HNB već napravio. Naime, paralelno s ulaskom u tečajni mehanizam ERM II pristupili smo bankovnoj uniji, odnosno uspostavili smo blisku suradnju između HNB-a i Europske središnje banke u području supervizije banaka te smo pristupili jedinstvenom sanacijskom mehanizmu”.




Važan dio priprema središnje banke za uvođenje eura je i preustroj infrastrukture za bezgotovinski platni promet. Stoga je HNB već osigurao infrastrukturne uvjete za obračun velikih plaćanja u eurima.

“HNB se u veljači 2016. priključio sustavu TARGET2, kojim se služe središnje banke i poslovne banke u europodručju za namiru platnih transakcija u eurima. Uvođenjem eura kao nacionalne valute platni sustavi u kunama – Hrvatski sustav velikih plaćanja (HSVP) i Nacionalni klirinški sustav (NKS) – prestat će s radom, a s radom će nastaviti samo platni sustavi u eurima (TARGET2-HR, EuroNKS i NKSInst). Također, uspostavljena su i plaćanja u eurima u skladu sa SEPA standardima za kreditne transfere (SEPA – engl. Single Euro Payments Area – jedinstveno područje plaćanja u eurima), čime su zadovoljeni svi uvjeti za izvršavanje plaćanja u eurima”, naglasili su u HNB-u.

Nadalje, postoji niz internih priprema HNB-a za uvođenje eura i njezino članstvo u Eurosustavu koje su u tijeku, a odnose se na planiranje i provedbu internih prilagodbi u više područja rada središnje banke te potrebnih prilagodbi odgovarajućeg pravnog okvira. U tome se oslanja na pravni okvir Eurosustava, dosadašnja saznanja o funkcioniranju u okviru Eurosustava i iskustva nacionalnih središnjih banaka država članica koje su već uvele euro.

Zanimalo nas je i koliko HNB ulaže sredstava u infrastrukturu za uvođenje eura i na što se sve odnose ta sredstva? Prema nekim nepotvrđenim informacijama, navodno je riječ o velikim financijskim sredstvima pa smo zamolili nadležne u HNB-u da to prokomentiraju.




“Kada je riječ o jednokratnim troškovima uvođenja eura, treba napomenuti da će pojedini dijelovi društva, konkretno banke, neki poslovni subjekti i državne institucije, snositi određene jednokratne troškove konverzije koji će se pojaviti neposredno prije i u kratkom razdoblju nakon uvođenja eura. Oni se ponajprije odnose na pribavljanje novčanica i kovanica eura (trošak za središnju banku i ministarstvo financija), prilagodbe bankomata, informatičkih i računovodstvenih sustava i tiskanje novih obrazaca, primjerice cjenika s iznosima u eurima”, izvjestili su iz HNB-a.

Donošenje odluka o zajedničkoj monetarnoj politici

Također postoje i neki konkretni jednokratni financijski troškovi za Vladu RH i HNB. Ti se izdaci odnose na prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci i uplatu u Europski mehanizam za stabilnost (ESM), čiji je zadatak financijski pomagati države članice europodručja kada se suoče s financijskim poteškoćama. Oba troška, s druge strane, donose nam i određena prava: guverner HNB-a ravnopravno će s drugim guvernerima u Upravnom vijeću ESB-a sudjelovati u donošenju odluka o zajedničkoj monetarnoj politici, a ako se Hrvatska nađe u financijskim poteškoćama, moći će računati na pomoć iz zajedničkog instrumenta.

“Na koncu, uvođenje eura kao službene valute donijet će promjene u nekoliko zakonodavnih područja iz nadležnosti HNB-a. Okvir za provođenje monetarne politike potpuno će se uskladiti s monetarnim okvirom Europske središnje banke, a gotovinski i bezgotovinski platni promet u cijelosti će prijeći na nove sustave uspostavljene za transakcije u novoj valuti (TARGET2-HR, EuroNKS i NKSInst). Da bi realizacija tih promjena bila moguća, nužno će biti izmijeniti nekoliko zakona i podzakonskih propisa, dok će neki od podzakonskih propisa u potpunosti prestati važiti”, zaključili su u HNB-u.

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.