Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

FORTENOVA PRODAJE LEDO, A KUPUJE POSRNULU MLJEKARU! Vesna Vučemilović: ‘To je naizgled čudna poslovna logika’!

Autor:

Belje plus, članica Fortenova grupe, i Meggle Hrvatska potpisali su sporazum o kupoprodaji mljekare u Osijeku nakon višemjesečne trakavice otkako je Meggle definitivno odustao od prerade mlijeka u Hrvatskoj.

Gašenje proizvodnje uslijed sve veće krize uzrokovane pandemijom koronavirusa bio bi dodatan udarac Hrvatskoj ekonomiji stoga se ova odluka o kupoprodaji posrnule mljekare čini kao spas. Ipak, zastupnica Domovinskog pokreta u Saboru Vesna Vučemilović dobro upoznata sa stanjem u Slavoniji objašnjava nam kako je ova mjera vatrogasno rješenje koje ostavlja brojna pitanja otvorenima.

“Preuzimanje mljekare u Osijeku od strane Belja kao članice Fortenova grupe je vatrogasno rješenje koje postavlja niz pitanja. Evidentno je da će ostati manji dio zaposlenika, najave su 100 od sadašnjih 160, te promjene vezano za proizvodne procese. Mljekara danas proizvodi široku paletu proizvoda, a u medijima je iz Belja najavljeno kako će mljekara biti u funkciji proizvodnje njihovog sirnog namaza. To je značajno manje proizvoda od postojećeg asortimana. Iz izjave župana vidimo kako sve više jača uloga “države-majke” koja je zadužena za rješavanje svih problema kako na lokalnoj, regionalnoj tako i na nacionalnoj razini. Taj proces nikako nije dobar, pogotovo u tranzicijskoj državi poput Hrvatske u kojoj treba smanjivati utjecaj države na gospodarstvo, a ne povećavati”, govori nam Vesna Vučemilović.

Istovremeno, dok kupuje posrnulu mljekaru, Fortenova grupa prodaje profitabilni Ledo. Da je to naizgled pomalo neobična poslovna logika tvrdi i Vesna Vučemilović.

“Na prvi pogled je pomalo čudna poslovna logika u kojoj prodajete profitabilnu tvrtku kao što je Ledo, a kupujete mljekaru koja je u zadnjih deset godina radila s gubitkom sedam godina. Ipak nitko od nas nema dovoljno informacija kako bi to pojasnio i stavio u dugoročni strateški kontekst. Na ta pitanja odgovore može dati samo Uprava Fortenova grupe”.

Zbog kaosa koji je izazvala koronakriza, Vlada je na dnevni red stavila i rebalans proračuna u kojem se unatoč teškoj ekonomskoj situaciji našlo prostora i za božićnice te povećanje plaća u javnom sektoru. Unatoč kritikama da ovo nije trenutak za takve poteze, Vesna Vučemilović smatra da tu odluku treba staviti u kontekst uloge osobne potrošnje u BDP-u.

“Rebalans proračuna je bio očekivan i morao se donijeti poglavito zbog velikih dugova u zdravstvu koji su preko deset milijardi. Kako je osobna potrošnja značajan čimbenik u strukturi našeg BDP-a u tom kontekstu treba gledati obećane božićnice i povećanje plaća za javni sektor. Iz prošlih gospodarskih kriza smo naučili kako je sada ključno osigurati likvidnost sustava i radna mjesta. U projekcijama za iduće dvije godine se dosta oslanjamo na sredstva iz EU, ali ključna pitanja ostaju vezano za reforme koje trebamo napraviti. Tu poglavito mislim na reformu javne uprave, teritorijalni preustroj i pokretanje proizvodnje koje će otvoriti nova radna mjesta. Previše sredstava iz EU fondova ide u infrastrukturne projekte koji kratkoročno zapošljavaju građevinsku operativu, ali dugoročno stvaraju troškove održavanja. Navesti ću samo primjer novog terminala za rasute terete u osječkoj luci. Investicija je to od 150 milijuna kuna, a koncesionar Luka Tranzit je prošle godine na ime koncesije platila 137.494,00 kuna. Jednostavnom matematikom dođemo do zaključka da će trebati preko tisuću godina kako bi se vratio uložen novac.”

Mnogi se ovih dana pitaju bi li Hrvatska preživjela novi lockdown. Jučer je u emisiji otvorena zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović izjavila kako Hrvatska ne bi preživjela novi lockdown, a s druge strane profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Šimović tvrdi kako bi Hrvatska izdržala novi lockdown, ali uz veliku cijenu, a s njim se slaže i Vesna Vučemilović.

Hrvatska je preživjela i rat devedesetih pa bi preživjela i novo zatvaranje gospodarstva ili kako kažete “lockdown”. Cijena toga bila bi visoka, a poučeni iskustvom od proljeća vidimo da tako radikalne mjere nisu nužne. Glavni problem su odluke stožera koje su u jednom trenutku ispolitizirane te selektivna primjena ovisno o potrebama vladajućih. Tako gospodin Hrebak može sam iz samoizolacije otići napraviti test na Covid kako bi u Saboru imali potrebnu većinu, a seljak koji vozi stajnjak na njivu dobije pozamašnu kaznu. Mjere moraju biti konzistentne, razumljive i primjena mora biti ista za sve”, govori nam Vučemilović nadodajući za kraj kako se naše gospodarstvo previše oslanja na turizam i sredstva iz EU fondova.

“Domovinski pokret ima gospodarski program koji smo u predizbornoj kampanji predstavili i smatramo kako je i dalje vrlo aktualan. Nužno je konačno krenuti sa reformama i pokrenuti proizvodnju koja će otvoriti nova radna mjesta. To je jedino rješenje za zaustavljanje iseljavanja i povećanje životnog standarda naših građana. Ne možemo se oslanjati samo na turizam kao dominantnu djelatnost i sredstva iz EU fondova. Naše gospodarstvo se pretvara u rentijersko sa preskupom državom koja povećava svoj utjecaj na gospodarstvo u ovoj krizi. To jačanje etatističkog ustroja je objektivno velika opasnost za budući razvoj”, zaključuje Vesna Vučemilović.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.