foto: DW

Evo zašto se stječe dojam da će zbog uvođenja eura sve poskupjeti: Isti problem imali su svi građani eurozone!

Autor: D.Kt.

Strah da će nam zbog uvođenja eura drastično poskupjeti svakodnevne potrepštine, odnosno da će doći do rasta inflacije, nije karakterističan samo za Hrvate, toga su se pribojavali i građani u drugim zemljama koje su uvele euro da bi se na kraju pokazalo da do porasta cijena nije došlo, a prema svim istraživanjima cijene su prasle za najviše 0,23 posto, što je daleko ispod razine inflacije u Hrvatskoj.

Riječ je o pogrešnom dojmu kod građana koji proizlazi iz jaza između percepcije inflacije (što ljudi misle da se događa s inflacijom) i stvarne inflacije.

Glavni “krivac” za to je zaokruživanje cijena i to onih proizvoda koje svakodnevno trošimo, poput kave ili piva, zbog čega se stječe dojam da su cijene (zbog uvođenja eura) otišle u vražju mater, da se kolokvijalno izrazimo. Ako kava u kafiću košta 9 kuna, a zbog uvođenja eura je ugostitelj zaokruži na 10 kuna (primjer je banalan, ali za ilustraciju) potrošač stječe pogrešan dojam da su cijene krenule nagore i zaključuje da će sve poskupjeti, a da stvar bude zanimljivija udio takvih proizvoda (kava, pivo, …) u mjesečnim izdacima u koje spadaju i stanovanje, režije i otplata kredita, imaju vrlo mali udio.

Također, povećanje s 9 na 10 kuna nije povećanje od jedne kune nego za 10 posto što opet stvara pogrešnu percepciju o divljanju cijena jer se radi o svakodnevnoj potrošnji koju građani osjećaju, za razliku od komunalnih, režijskih troškova koje mjesečno uredno plaćamo i ne osvrćemo se ako su neki od njih poskupili za kunu ili dvije.

Tomislav Globan s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu primijetio je da su građani u zemljama eurozone prije uvođenja eura itekako dobro znali što se događa s inflacijom u njihovim zemljama, odnosno kako im se kreću cijene u maloprodaji. No, nakon uvođenja eura građani kao da su izgubili “njuh” za stvarnu percepciju inflacije, odnosno dolazi do ogromnog raskoraka između stvarne i percipirane infacije.

A ono što je još zanimljivije jest da taj raskorak između percepcije i stvarnosti uglavnom ne jenjava, nego ostaje godinama nakon što se uvede euro, navodi Globan, a često dolazi i do otvorenih napada na statističke urede pod optužbom da su im metode pogrešne budući da službeni podaci pokazuju znatno manju inflaciju od one koju ljudi “vide”.

Konačno, pogrešan dojam o rastućoj inflaciji – koji će nas pratiti i godinama nakon što uvedemo euro – proizlazi iz činjenice da ćemo svi u glavama konvertirati cijene u nacionalnu valutu, odnosno kunu, i pri tom ih zbog lakšeg izračuna ponovno zaokruživati na više. Pa opet sami sebe uvjeriti da su cijene porasle.

HOĆE LI ZBOG EURA POSKUPJETI KREDITI? Stručnjaci za Dnevno pobrojali prednosti i nedostatke uvođenja nove valute u Hrvatsku

Autor:D.Kt.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.