U trgovačkom lancu sve puno trulog voća i povrća: ‘Ovo je biootpad, sve je puno plijesni’
Dok istočna Europa raste 3,9 posto, Hrvatska pada 1,5 posto
Oporavak se može očekivati tek iduće godine kada se našoj zemlji predviđa rast od 1,6 posto a regiji 3,8 posto.
Dok Međunarodni monetarni fond istočnoj Europi predviđa prosječan rast za 3,9 posto u 2010.godini, Hrvatska nastavlja s padom BDP-a od 1,5 posto. Oporavak se može očekivati tek iduće godine kada se našoj zemlji predviđa rast od 1,6 posto a regiji 3,8 posto. Prema MMF-u, predviđena inflacija u ovoj godini u Hrvatskoj će biti 1,9 posto, a u 2011. 2,8 posto, donosi HINA.
MMF je upozorio da se mnoga gospodarstva suočavaju s velikim izazovima pri održavanju tempa oporavka, koji će uvelike ovisiti o zbivanjima u euro zoni, glavnom izvoznom tržištu zemalja istočne Europe.
Vlade istočnoeuropskih zemalja moraju djelovati brzo kako bi smanjile proračunske deficite, inače im prijete fiskalne krize poput one u Grčkoj, koje bi uvelike oštetile već oslabljene bankovne sustave, upozorio je u srijedu Međunarodni monetarni fond.
– Glavni rizik od gospodarskog opadanja za Europu u nastajanju je oživljavanje dužničkog stresa u naprednoj Europi, što može pritisnuti rast u eurozoni i prouzročiti negativno prelijevanje za regiju – ističe MMF.
Čak i bez intenziviranja fiskalne krize u eurozoni, investitori mogu postati zabrinuti za sposobnost nekih istočnoeuropskih vlada da vrate svoje dugove, te postati neskloni posuđivanju kao što su to učinili s Grčkom.
Moguć grčki scenarij
Da bi se zaštitile protiv te mogućnosti, mnoge istočnoeuropske vlade trebaju poduzeti hitne mjere za smanjenje svojih proračunskih deficita.
– Da bi spriječili zabrinutost na tržištu, zemlje s visokim fiskalnim ranjivostima trebale bi ubrzati fiskalnu konsolidaciju – kazao je MMF.
Fond je rekao kako očekuje da će na europskim tržištima u nastajanju u cjelini, proračunski deficit pasti na 5,2 posto BDP-a ove godine i na 4,2 posto BDP-a iduće godine, nakon što je 2009. iznosio 6 posto.
MMF također navodi da nagli rast prinosa državnih obveznica i pad njihove tržišne vrijednosti, može negativno utjecati na lokalne bankovne sustave.
– Financijski sektori bi bili posebno pogođeni, osobito u onim zemljama gdje banke drže velik dio svoje imovine u obliku državnih vrijednosnica, kao što su Albanija, Mađarska, Poljska i Turska – priopćio je Fond.
– U takvim bi zemljama, pad vrijednosti državnih vrijednosnica mogao znatno utjecati na kapitalizaciju banaka. To pak može smanjiti ponudu bankovnih kredita – upozoravaju u MMF-u.
ZADNJE VIJESTI
Hrvatica objavila račun za kavu iz srpskog kafića: ‘Nije mi jasno kako to mogu naplatiti’
Uskoro možda nećete moći na bolovanje koliko vas volja: Jedna promjena bi mogla naljutiti mnoge
Matematičar Toni Milun poslao važno upozorenje građanima: ‘Budite oprezni ovih dana’