Dok istočna Europa raste 3,9 posto, Hrvatska pada 1,5 posto

Autor: D.G.

Oporavak se može očekivati tek iduće godine kada se našoj zemlji predviđa rast od 1,6 posto a regiji 3,8 posto.

Dok Međunarodni monetarni fond istočnoj Europi predviđa prosječan rast za 3,9 posto u 2010.godini, Hrvatska nastavlja s padom BDP-a od 1,5 posto. Oporavak se može očekivati tek iduće godine kada se našoj zemlji predviđa rast od 1,6 posto a regiji 3,8 posto. Prema MMF-u, predviđena inflacija u ovoj godini u Hrvatskoj će biti 1,9 posto, a u 2011. 2,8 posto, donosi HINA.

MMF je upozorio da se mnoga gospodarstva suočavaju s velikim izazovima pri održavanju tempa oporavka, koji će uvelike ovisiti o zbivanjima u euro zoni, glavnom izvoznom tržištu zemalja istočne Europe.

Vlade istočnoeuropskih zemalja moraju djelovati brzo kako bi smanjile proračunske deficite, inače im prijete fiskalne krize poput one u Grčkoj, koje bi uvelike oštetile već oslabljene bankovne sustave, upozorio je u srijedu Međunarodni monetarni fond.

– Glavni rizik od gospodarskog opadanja za Europu u nastajanju je oživljavanje dužničkog stresa u naprednoj Europi, što može pritisnuti rast u eurozoni i prouzročiti negativno prelijevanje za regiju – ističe MMF.

Čak i bez intenziviranja fiskalne krize u eurozoni, investitori mogu postati zabrinuti za sposobnost nekih istočnoeuropskih vlada da vrate svoje dugove, te postati neskloni posuđivanju kao što su to učinili s Grčkom.

Moguć grčki scenarij

Da bi se zaštitile protiv te mogućnosti, mnoge istočnoeuropske vlade trebaju poduzeti hitne mjere za smanjenje svojih proračunskih deficita.




– Da bi spriječili zabrinutost na tržištu, zemlje s visokim fiskalnim ranjivostima trebale bi ubrzati fiskalnu konsolidaciju – kazao je MMF.

Fond je rekao kako očekuje da će na europskim tržištima u nastajanju u cjelini, proračunski deficit pasti na 5,2 posto BDP-a ove godine i na 4,2 posto BDP-a iduće godine, nakon što je 2009. iznosio 6 posto.

MMF također navodi da nagli rast prinosa državnih obveznica i pad njihove tržišne vrijednosti, može negativno utjecati na lokalne bankovne sustave.




– Financijski sektori bi bili posebno pogođeni, osobito u onim zemljama gdje banke drže velik dio svoje imovine u obliku državnih vrijednosnica, kao što su Albanija, Mađarska, Poljska i Turska – priopćio je Fond.

– U takvim bi zemljama, pad vrijednosti državnih vrijednosnica mogao znatno utjecati na kapitalizaciju banaka. To pak može smanjiti ponudu bankovnih kredita – upozoravaju u MMF-u.

Autor:D.G.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.