Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

DAMIR NOVOTNY: ‘U zdravstvenom i obrazovnom sustavu te javnoj upravi potrebni su reorganizacija i radikalniji rezovi’

Autor:

Ministar financija Zdravko Marić rekao je na sjednici Vlade kako se za sljedeću godinu predviđa rast bruto domaćeg proizvoda od pet posto dok će do kraja ove godine taj pad iznositi osam posto.

Prema njegovim riječima, izlazak iz krize i oporavak gospodarstva uslijedit će potkraj 2022. i početkom 2023. godine.

Kako komentira navedene podatke upitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnya.

“Pad BDP-a u ovoj godini je mogao biti i veći da se nisu dogodila dva važna događaja. Jedan je turizam koji je polučio rezultate nešto iznad očekivanja, a s druge strane Vlada je ostvarila balans između zaštite zdravlja i mjera zaštite gospodarstva. Tako da je domaća potražnja ipak bila veća i zbog turizma i zbog provedenih mjera. To je dobro što je poduzela Vlada u ovih nekoliko proteklih mjeseci kako bi zaštitila gospodarstvo i radna mjesta i to je održalo zaposlenost i kupovnu moć kućanstava. Te mjere su značajne jer je riječ o nekoliko milijardi kuna koje su se preko plaća zaposlenika slile u njihova kućanstva i na taj način održale kupovnu moć. Tako da je to dobro, što bi se reklo ‘so far so good’. No, o mnogo toga će ovisiti kretanje u sljedećoj godini ne samo o vanjskim okolnostima i kretanju epidemije koja će se vjerojatno ispuhati do proljeća već i o mjerama koje će Vlada sada pripremati kako bi se iskoristili i novci iz europskih fondova. Bez tih novaca, nažalost, gospodarstvo će biti osuđeno na stagnaciju”, rekao je Novotny.

Dodao je kako sada treba što je moguće brže pripremiti operativni program za korištenje tih europskih novaca.

Na upit što misli o ministrovoj izjavi da se potpuni oporavak gospodarstva očekuje potkraj 2022. i početkom 2023. godine, Novotny je istaknuo kako je to “dosta optimistično, a u mnogome ovisi o Vladinim mjerama”. “Ne samo korištenje europskog novca nego i o sposobnosti Vlade u provođenju strukturnih reformi jer je sada pravo vrijeme da se u to krene. Vidimo kakvi su problemi kod najvećih korisnika proračunskog novca, najvećih potrošača, a to su zdravstveni sustav, obrazovni sustav i javna uprava te javna poduzeća. Vlada priprema neke mjere za unaprjeđenje rada tih sustava, ali potrebni su i radikalniji rezovi”, rekao je Novotny.

Pojasnio je kako ti “rezovi” zapravo označavaju digitalizaciju javne uprave, reorganizaciju bolničkog sustava jer u nekim dijelovima Hrvatske imamo viškove kapaciteta primjerice u Slavoniji, a u nekim dijelovima manjkove kapaciteta poput Zagreba. To se treba, prema Novotnyu reorganizirati. Taj zahvat je nužan i što prije ga treba pokrenuti. U suprotnom će inercija tih troškova biti sve veća i proračun će biti sve opterećeniji. U tom slučaju, Vlada će ponovno posegnuti za poreznim opterećenjem, a time će se stvoriti loša klima u gospodarstvu. Osim toga, izostat će ulaganja koja su nam nužna za oporavak i ekonomski rast.

Što će se dogoditi u slučaju novog lockdowna?

Novotny je odgovorio kako “bi to bilo pogubno”. “Potpuna suspenzija ekonomske aktivnosti ne bi bila dobra. Vlada ne bi mogla održati zaposlenost i ekonomske aktivnosti. Mikropoduzetnici bi ostali bez likvidnosti i ne bi mogli to izdržati. Masovno bi se zatvarala radna mjesta, došlo bi do povećanja nezaposlenosti i to bi bio veliki šok. Takav šok bi sigurno vodio u dugoročnu stagnaciju ekonomije i životnog standarda”, rekao je Novotny.

Dodao je kako će Vlada morati balansirati između zdravstvenih mjera, protuepidemijskih mjera i mjera koje spašavaju gospodarstvo, a to neće biti jednostavno. “Lakše je onim zemljama koje imaju pričuve. Na našu zemlju bi se novi lockdown višestruko negativno odrazio”, zaključio je Novotny.

 

 

 

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.