ANDREJ GRUBIŠIĆ: ‘I ako uvedemo lockdown, nećemo propasti, ali ćemo živjeti lošije nego sada’

Autor: Sanja Plješa/Dnevno

Neke europske zemlje uvele su ili su pred uvođenjem novog lockdowna.

Koliko bi taj potez koristio ili naštetio Hrvatskoj, za N1 je komentirao Andrej Grubišić, financijski savjetnik.

Na početku je rekao da “i ako uvedemo lockdown, nećemo propasti, ali ćemo živjeti lošije nego sada”.

“I u normalnim okolnostima smo kaskali za drugim europskim zemljama, posebno bivšim socijalističkim zemljama koje su se brzo odvajale od Hrvatske. Sviđa mi se što je Krunoslav Capak rekao, da se napokon u javnom diskursu otvoreno govori o tome da, koliko god grubo zvučalo, sve ima svoju cijenu pa tako i koronakriza u smislu sprečavanja normalnog funkcioniranja gospodarskih aktivnosti. Uz to bilo bi korisno u javni diskurs, kad se govori o štetama od koronakrize, uključiti varijable drugih bolesti koje nisu vezane uz covid. Ta statiska trenutno nije javno dostupna poput ove vezane uz covid. Treba je uvesti u javnu raspravu radi dodatnog objektiviziranja činjenica i kreiranja svijesti da je izgledno da su štete na zdravlje ljudi nepovezane s covidom sad već nadmašile ove povezane s covidom. To je balans koji treba postići”, istaknuo je Grubišić.

U slučaju uvođenja lockdowna, Hrvatska bi bila među zemljama s najvećim padom BDP-a u Europi. Posebice se to negativno odrazilo na uslužnu djelatnost, dominantnu u hrvatskoj ekonomiji.

“Ako bi se lockdown dogodio u trenucima kad nema turističke sezone, pad bi bio upola manji. Da uđemo u jednomjesečni lockdown, mislim da bi pad BDP-a bio od pet do šest posto. To je statistika, ali postoje dugoročne posljedice, primjerice koliko treba da se vratite na razdoblje prije pada. Hrvatska ekonomija ovisi o državi i politici, nama je potrebno dulje nego drugima. Bitno je voditi računa da je hrvatska lokomotiva slabija od onih zemalja s jačim privatnim sektorom, to je još jedan razlog zašto ne treba olako srljati u lockdown, ali i sami razgovor o tome utječe na građane i njihovo odgađanje potrošnje. Već tad se ekonomski kotač usporava”, istaknuo je Grubišić.

Iako bi se Hrvatska mogla zadužiti za dodatni iznos, problematično je kako živi prosječan građanin.

“Nesklon sam novim idejama u Francuskoj i Njemačkoj, i uz dužno poštovanje prema njihovim liderima ne znači nužno da su nepogrešivi, a povijest nas uči da pretjerano velika koncentacija moći nije uvijek dobra. Kad se govori o brojevima i kako Hrvatska stoji po smrtnosti, jedini način da to pouzdano znamo je da znamo koji je točno broj zaraženih, a taj broj ne zna nitko”, rekao je.

Problemi zdravstvenog sustava

Također, ističe da kad se govori o kapacitetima zdravstvenog sustava, zapravo se govori o niši, a ne kompletnom sustavu.

“Kod prvog lockdowna velik broj liječnika, koji nema veze s respiratornim bolestima, imao je reduciran radni tempo, neki nisu ni radili, takva je bila situacija. Ta niša imao određeni kapacitet. Čini mi se da nemamo nedostatak respiratora, ali čini se da nisu svi ljudi obučeni za rad na tome. Možda treba raditi na tome da se u što kraćem vremenu ti ljudi educiraju. Kad govorimo o kapacitetima sustava, svjesno smo dopustili da ljudi koji imaju druge bolesti, ne dobivaju cjeloviti tretman. To je svjesna cijena koju smo išli platiti u zdravstvenom sustavu. Sumnjam da će se nastaviti s takvim pristupom gdje će sve biti podložno koroni jer cijena koja se plaća na ne-covid bolestima je velika. Ali mislim da to nisu nepremostivi problemi”, dodao je.

Ponavlja da moramo biti objektivni što se tiče covida te da postoji mogućnost da neće svi moći dobiti zdravstvenu skrb: “To su objektivne činjenice, to nije nečija zloća. Hrvatska i danas kaska za prosjekom EU u normalnim okolnostima, a kamoli ovima.”

Grubišić nije siguran hoće li lockdown u cijelosti ili djelomično riješiti problem: “I premijer je rekao da se gleda što se događa svaki dan. Da je uvjeren da je lockdown rješenje svih problema, vjerojatno bi posegnuo za tim. Ultimativno rješenje je vjerojatno cjepivo, a do tad pamet u glavu”, naglasio je.

Komentirajući problem duga veledrogerijama, Grubišić je rekao da je najveći problem hrvatskog zdravstvenog sustava to što de facto monopol nad njima ima država.

Zbog toga se događa neadekvatna usluga u odnosu na financije koje se izdvajaju.

“Mnogi hrvatski građani nisu dobili adekvatnu uslugu za stvari koje nemaju veze s covidom. Dugoročno rješenje je liberalizacija zdravstvenog sustava da se otvori inicijativa privatnom sektoru, da se demonopoliziraju uplate koje dajemo HZZO-u”, zaključio je.

Autor:Sanja Plješa/Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.