ANALITIČAR OBJASNIO ZAŠTO CIJENE GORIVA NEĆE POJEFTINITI: Kriza je kratkoročna, a jedan detalj posebno ukazuje na to!

Autor: D.Kt.

Cijene nafte u ponedjeljak su pale na negativne vrijednosti, odnosno ispod nula dolara za barel, točnije na minus 37 dolara, što znači da su prodavači plaćali 37 dolara svakom trgovcu samo da je preuzme, pa primjerice u SAD-u trenutno vlada veća potražnja za skladištem nego za naftom!

Tako je došlo do naftnog šoka bez presedana u povijesti koji se ne može usporediti s naftnom krizom iz 1973. godine koju je izazvao SAD jer je sa zlatnog standrada prešao na naftne dolare pa mu je u interesu bio da cijena nafte raste, pojasnio je u komentaru za naš portal ekonomski analitičar dr. Guste Santini.

Iako je nafta ugrađena u gotovo svaki proizvod, a cijena joj je pala ispod nula dolara, Santini ne vjeruje da bi moglo doći do deflacije, odnosno pojeftinjena cijena u maloprodaji jer ovaj naftni šok smatra kratkoročnim, što se pokazalo točnim budući da je jutros cijena nafte ipak počela rasti, popevši se na razinu iznad nula dolara.

Naftni stručnjak Davor Štern jutros je u izjavi za Hrvatski radio cijelu situaciju okarakterizirao kao naftnom koronom.

“Događa se naftna korona. Situacija će imati dugoročne posljedice, iako neće dugo trajati. Promijenit će se paradigma energetike”, kaže Štern pojasnivši zašto je unatoč strmoglavom padu cijene sirove nafte kod nas ipak došlo do poskupljenja benzina.

“Proces prerade traje nekoliko mjeseci i cijenu nikad neće tržište pratiti tako brzo, to je karakteristično za sve zemlje”, komentirao je cijene goriva, pri čemu treba napomenuti da se enorman pad cijene nafte odnosi na isporuke za svibanj čiji ćemo efekt pojeftinjenja u maloprodajnim cijenama derivata osjetiti tek za nekoliko mjeseci.

Nakon jučerašnjeg povijesnog pada na minus 37 dolara, cijena nafte jutros počela rasti




Pad cijena nafte nikako ne pogoduje zemljama izvoznicama crnog zlata – članicama OPEC-a te Rusiji i Norveškoj – jer im smanjuje prihode u državni proračun, pogotovo Rusiji kojoj prihodi od izvoza nafte čine gotovo trećinu državnog budžeta, pa bi dugotrajno nezamislivo niske cijene nafte mogle imati ozbiljnih posljedica ne samo na gospodarstva tih zemalja nego i na njihovu fiskalnu politiku, pa čak i vrijednost njihovih valuta.

Pad cijena nafte, pa samim time i naftnih derivata, ujedno znači i manji prihod od trošarina u hrvatski državni proračun, no Santini smatra da domaće gospodarstvo ima puno većih problema jer ne može funkcionirati bez uvoza, a ova kriza  će, kaže, samo ubrzati gospodarsko usporavanje Hrvatske.




Naftni konzultanti smatraju pak da cijene nafte moraju biti niske kako bi prisilile zemlje-proizvođače koje nisu članice kartela da smanje proizvodnju i tako ponovno povećaju potražnju za nafom koja je sada na minimumumu minimuma.

Autor:D.Kt.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.